Živimo u vremenu kada je mentalno zdravlje mladih sve ugroženije. Anksioznost i depresija među adolescentima rastu, a uzroci leže u društvenim promjenama, odgoju i tehnologiji. Kako smo došli do toga i što možemo učiniti da preokrenemo trend?
Pročitala sam više nego zanimljivu knjigu američkog socijalnog psihologa i profesora na sveučilištu u New Yorku, Jonathana Haidta, čija se istraživanja i radovi uglavnom fokusiraju na teme moralne psihologije, političkih podjela i psiholoških promjena koje utiču na društvo. Inače je poznat po svojim radovima koji istražuju moralne vrijednosti, socijalne promjene i kako te promjene utječu na psihičko zdravlje i ponašanje ljudi. Knjiga me potaknula da napišem ovaj tekst i podijelim s čitateljima svoja razmišljanja i prijedloge, posebno o potrebnim reformama – kako u roditeljstvu i odgojnim pristupima kod kuće, tako i u obrazovnom sustavu.
Društvene promjene i njihov utjecaj na psihološko zdravlje mladih
Knjiga se zove ‘‘Anksiozna generacija: Kako je veliko preusmjeravanje djetinjstva uzrokovalo epidemiju mentalnih bolesti”, 2024. Autor istražuje uzroke naglog porasta mentalnih bolesti među adolescentima negdje od 2010-ih i tvrdi da su dva glavna faktora doprinijela ovoj epidemiji:
Smanjenje fizičke aktivnosti, tj. igre na otvorenom i prezaštićivanje djece
Od 1980-ih godina došlo je do smanjenja slobodne, nesupervizirane igre među djecom. To je djelomično posljedica povećane roditeljske zaštite i smanjenog vremena provedenog na igralištima. Ovaj trend rezultirao je smanjenjem prilika za djecu da razvijaju otpornost kroz igru i samostalno istraživanje.
Porast korištenja pametnih telefona i društvenih medija
S početkom 2010-ih pametni telefoni postali su široko dostupni, a društveni mediji su postali dominantan oblik socijalizacije među mladima. “Telefonska” vrsta djetinjstva zamijenila tradicionalne oblike igre i interakcije, što je dovelo do povećane socijalne izolacije, poremećaja spavanja, fragmentacije pažnje i ovisnosti o tehnologiji”. Slažem se.
Usto, autor ističe da su društveni mediji posebno štetni za mentalno zdravlje mladih, osobito djevojaka, jer doprinose porastu anksioznosti, depresije i samoozljeđivanja.
Dokazano je znanstveno da društveni mediji mogu povećati anksioznost kod mladih jer stvaraju pritisak za savršenstvom, što dovodi do negativnih usporedbi s vršnjacima.
Stalna izloženost virtualnom okruženju smanjuje socijalne vještine i povećava osjećaj izolacije i nesigurnosti. Stoga, autor poziva na kolektivnu akciju roditelja, škola, tehnoloških kompanija i vlada kako bi se preokrenuli ovi trendovi. Preporučuje ograničavanje korištenja pametnih telefona među djecom, poticanje nesupervizirane igre i donošenje politika koje reguliraju upotrebu društvenih medija među mladima.
Povezano: Kako vratiti fokus s društvenih mreža na stvarni život
Kako roditelji mogu oblikovati zdravu djecu kroz osobni razvoj i obrazovanje?
Iz mog ugla, i kao roditelja i terapeuta, držim da je najvažnija uloga roditelja i stila odgoja u prevenciji mentalnih problema među mladima. Upravo bi roditelji trebali aktivno sudjelovati u postavljanju granica u vezi s korištenjem tehnologije i društvenih mreža. Trebali bi pružiti djeci više slobode za nesuperviziranu igru i socijalizaciju. Također, na roditeljima je da pomognu svojoj djeci u razvoju otpornosti. Da ih potiču na suočavanje s izazovima i nelagodama, umjesto da ih pretjerano štite od neugodnih iskustava.
Pristup poznat kao helikoptersko roditeljstvo, označava pretjeranu zaštitu i kontrolu nad djetetovim životom, pri čemu roditelji neprestano “lete” oko svoje djece, nastojeći ih zaštititi od svih problema i izazova.
Pretjerana zaštita i kontrola nad djetetovim životom može onemogućiti djeci razvoj vlastitih vještina suočavanja s teškoćama, što ih čini sklonijima anksioznosti, nesigurnosti i poteškoćama u samostalnom donošenju odluka.
Roditeljska uloga počinje radom na sebi
Prije nego što roditelji preuzmu odgovornost za odgoj djece, važno je da se prvo educiraju o osnovama odgoja i razvoju ključnih vještina. Kako mogu učiti djecu emocionalnoj otpornosti i socijalnim vještinama ako ih sami nisu usvojili ili nemaju alate za suočavanje s izazovima života? Prvi korak k tome je da roditelji prepoznaju važnost vlastitog osobnog razvoja i angažiraju se u procesu samopomoći i edukacije. To može uključivati čitanje knjiga o odgoju, sudjelovanje u radionicama ili tečajevima o emocionalnoj inteligenciji, Ali, najbolje kroz rad na sebi, odnosno kroz razgovore sa stručnjacima, psihoterapiju kako bi razumjeli kako razvijati zdrave obiteljske dinamike i učinkovite odgojne strategije.
Nužnost rada na razvijanju socijalnih vještina u školi
Što se tiče reforme obrazovnog sistema, mislim da bi bilo korisno razmisliti o uvođenju nekoliko konkretnih koraka koji bi se sigurno pozitivno odrazili i na temu vršnjačkog nasilja i općenito nasilja i delinkvencije:
Ograničenje upotrebe telefona u školama
Držim da bi bilo jako korisno da škole uvedu strože politike u vezi s upotrebom pametnih telefona, uključujući njihovo potpuno zabranu tijekom nastave i pauza. Tako bi se učenici mogli fokusirati na interakciju uživo i učenje, smanjujući digitalnu distrakciju i povećavajući pažnju na nastavu.
Rad na razvijanju vještina mentalne otpornosti i vještinama EQ
Bilo bi super, tj. mislim da je neophodno, da škole implementiraju programe koji se fokusiraju na razvoj socijalnih vještina, i općenito EQ i rješavanja konflikata.
Nastavni program bi trebao uključivati aktivnosti koje bi poticale učenike da se suočavaju s izazovima, neuspjesima i stresom, umjesto da ih se štiti od svake nelagode i da su nastavnici u poziciji da se boje djece i njihovih roditelja.
To je nedopustivo i totalno krivo. Također bi trebalo proširiti edukacije o mentalnom zdravlju i emocionalnoj otpornosti kroz redovne satove i radionice.
Ove bi ”reforme” zasigurno pomogle djeci da se bolje pripreme za stvarni svijet razvijajući njihovu emocionalnu stabilnost, unutarnju snagu i općenito sposobnost a se nose sa životnim izazovima kojih je sve više.
Povezano: Jesu li pametni telefoni stvorili “anksioznu generaciju”?
Ključ je u ravnoteži
Zaključno, ključ za mentalno zdravlje mladih i za smanjenje anksioznosti među mladima leži u ravnoteži između odgovornog roditeljstva, obrazovnih reformi i smanjenja negativnog utjecaja tehnologije.
Roditelji moraju preuzeti odgovornost za odgoj djece kroz postavljanje zdravih granica i razvoj emocionalne otpornosti. Istovremeno, obrazovni sustav treba osigurati podršku koja djeci pomaže u suočavanju s izazovima i razvoju socijalnih vještina kako bi buduće generacije bile otpornije i bolje pripremljene za život.
www.focusin-holisticlifestyle.com