Facebook Instagram
    Facebook Instagram LinkedIn
    suvremenažena.hr
    • HOME
    • ZDRAV ŽIVOT
      • ZDRAVLJE
      • ZDRAVA PREHRANA
      • FIT TIJELO
    • LIFESTYLE
      • UREĐENJE DOMA I DIZAJN
      • PUTOVANJA
      • GASTRO
    • INSPIRACIJA
      • OSOBNI RAST I RAZVOJ
      • DOBAR ŽIVOT
      • CITATI
      • D-KNJIGA
      • ASTRO
    • LJEPOTA
      • NJEGA LICA I TIJELA
      • NJEGA KOSE I FRIZURE
      • MAKE-UP
      • PRIRODNA KOZMETIKA
    • MODA
    • ODNOSI
      • LJUBAVNI ŽIVOT
      • DJECA I RODITELJI
      • TRUDNOĆA I MAJČINSTVO
    • POSAO
      • PODUZETNIŠTVO
      • USPJEH
      • FINANCIJE
      • INSPIRATIVNI RAZGOVORI
    • ONLINE MAGAZIN
    • KOLUMNE
      • ALEKSANDRA IVANAC
      • ANA VONIĆ JOVANOVIĆ
      • DANIJELA SLAVICA
      • DARIA ANTONOVIĆ
      • DUBRAVKA ŠIMUNOVIĆ
      • GORANKA RAKIĆ
      • JULIJANA OREMOVIĆ
      • MARIJANA GLAVAŠ
      • MATEJ ČULJAK
      • VALENTINA SUMPOR
    suvremenažena.hr
    DJECA I RODITELJI

    Povezanost redoslijeda rođenja, osobina djeteta i odgoja

    Čuljak, psiholog i psihoterapeutBy Čuljak, psiholog i psihoterapeut9 prosinca, 20194 Mins Read
    Povezanost
    Foto: Ann Danilina, Unsplash
    PODIJELI
    Facebook Twitter LinkedIn Email WhatsApp

    Veze između braće i sestara su jedne od najtrajnijih veza, te sami redoslijed rođenja predstavlja varijablu po kojoj se djeca razlikuju.

     

    Postoji 50 % naprema 50 % šansi da djeca od svojih roditelja naslijede isti gen, a samo ponašanje ovisi o mnogim drugim genima. Neki autori razlikuju biološki i funkcionalni redoslijed rođenja.
    Biološki redoslijed rođenja je određen samim rođenjem, dok se funkcionalni redoslijed može mijenjati (npr. ako jedno od djece odgajaju djed i baka, onda je ono funkcionalno jedinac, bez obzira na biološki redoslijed).

    Kroz ovaj članak pokušat ću dati sažeti pregled članaka koji se bave osobinama ličnosti i redoslijedom rođenja. Nastaju li razlike među djecom zbog toga što roditelji svako dijete drugačije tretiraju? Ili su roditelji više usmjereni na najstarije dijete budući da su bili u mogućnosti više resursa u njih ulagali pa od njih više očekuju? Ili se možda djeca međusobno guraju do boljih rezultata s obzirom da se bore za roditeljsku pažnju i vrijeme?

    Mada istraživanja nisu jednoznačna, postoje određene sličnosti koje ću ovdje navesti.

     

    Prvorođeno dijete, drugorođeno, trećerođeno…

    Prvorođeno dijete često preuzima odgovornost i ima više hrabrosti i povjerenja sam u sebe,
    te veoma lako postaje perfekcionist. Roditelji također utječu na “sindrom najstarijega djeteta” jer se prvi puta nađu u ulozi mame i tate pa mogu biti pretjerano zaštitnički nastrojeni, a istovremeno strogi i zahtjevni.

    Prvorođena djeca se verbalno bolje izražavaju, manje su impulzivna i uspješnija su u školi. Ambiciozniji su od ostale braće i sestara, te više cijene konformizam i akademsko postignuće. No ona su sklonija anksioznosti i ljubomori, te mogu pokazivati izraženije znakove agresije. Kasnije rođeni sebe češće opisuju kao fizički smione i sklonije upuštanju u opasne sportove. Općenito su buntovniji od prvorođene djece, slobodniji u ponašanju i vole kad ih se mazi.

    Jedno drugo istraživanje je pokazalo da su spisateljice najčešće prvorođene, drugorođene češće biraju karijeru u znanosti, dok su umjetnice najčešće najmlađa djeca. Majke više pažnje poklanjaju prvorođenima, ali su prema njima strože i više ih zaštićuju, što može dovesti toga su oni nešto sputaniji tijekom života. Fizički su plašljiviji, pa biraju „sigurnije“ sportove. Majke u istraživanju napominju da su im mlađa djeca omiljenija, a ako je razlika među djecom u primanju i davanju ljubavi velika, starije dijete može biti depresivnije i antisocijalnije. Razlog leži u tome da razlike rastu i postaju sve složenije sa svakim novim djetetom koje se rađa u obitelji, pa se ljubav koju je u početku imalo samo prvorođeno dijete, počinje dijeliti na drugo, treće i ostalu djecu, gdje u najvećem gubitku zapravo prvorođeno dijete koje je u jednom periodu života samo uživalo svu roditeljsku pažnju.

    Možemo na ovu situaciju gledati kao na kolač. Prvorođeno dijete ima cijeli kolač za sebe. S drugorođenim ga dijeli na pola. S trećerođenim ga dijeli na tri dijela itd. No nije svoj djeci jednako „teško“ zbog toga.

    Mlađa braća i sestre zbog te podijeljene pažnje roditelja imaju manje vremena za podučavanje od strane roditelja, pa se prvorođena djeca često ponašaju kao zamjenski roditelji. Mlađa braća i sestre ih pitaju da im objasne značenje neke riječi ili da im u praksi pokažu kako se rade neke stvari. Mali razmak u godinama povećava natjecanje za roditeljsko ulaganje i tako povećava suparništvo među braćom/sestrama.

    Bitno za naglasiti je da veće obitelji više potiču djecu na međusobnu suradnju, te da socioekonomski status obitelj također ima određenu ulogu, jer osobe slabijeg statusa obično imaju više djece, dok osobe višeg statusa u prosjeku imaju manje djece.

    Svemu ovome treba dodati i obrazovanje roditelja. Moj diplomski rad koji se bavio socioekonomskim statusom i postignućem djece u osnovnoj školi (ispitane sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj) je kao značajnu varijablu dobio samo obrazovanje majke. U smislu da veća obrazovanost majke znači bolje postignuće djece u osnovnoj školi. Obrazovanje oca se pokazala neznačajno. Vjerojatno zbog toga što majke provode više vremena s djecom, više su s njima u interakciji, školskim i izvannastavnim aktivnostima.

    Također je bitan i način na koji roditelju odgajaju djecu. Učenje ispravnim vrednotama, vrijeme koje u djecu ulože. Jer ako djecu odgajaju televizor, tablet i mobitel onda se moramo vratiti na „tvorničke“ postavke staromodnog odgoja, a tek nakon toga krenuti sa „modernim“ tekovinama. Kao kad je prije na televiziji išla „Super dadilja“. Ona bi prvo „zrihtala“ mamu i tatu, a tek onda krenula na oblikovanje djece.

    A tek kad uključimo i duhovnost u cijelu priču, ona postaje kompletna. Mada, u današnje vrijeme roditelji nemaju previše vremena za to. Jer duhovna dimenzija čovjeka je po Viktoru Franklu (Logoterapija) jedina koja ostaje nepromijenjena uslijed svih životnih loših trenutaka, bilo to alkoholizam, bilo droga, depresija itd. To je jedina dimenzija iz koje može početi kompletna obnova čovjeka. A danas je tako zanemarena, dok bi zapravo na njoj trebalo najviše raditi jer nam ona jedina može pomoći kada nam se svi drugi mostovi „sruše“.

     

    Matej Čuljak ODGOJ osobine djeteta redoslijed rođenja
    Čuljak, psiholog i psihoterapeut
    • Website

    Fakultet psihologije je završio 2010. godine te se nakon rada u prodaji i ljudskim resursima skrasio u vrtiću jer voli raditi s djecom. U braku je od 2008. godine i sa suprugom Lindom ima petero prekrasne djece. Završio je edukaciju iz psihoterapije, grana egzistencijalna psihologija – Logoterapija (terapija smislom). Drži predavanja kao psiholog na tečajevima priprave za brak u Zagrebačkoj nadbiskupiji, te radionice za roditelje u sklopu programa Rastimo zajedno.

    MOŽDA ŽELITE PROČITATI I OVO

    Loši momci se okupili na premijeri animiranog filma!

    Kako biti zabavan roditelj bez gubitka autoriteta

    Comments are closed.

    IZDVOJENO

    16 svibnja, 2022

    Doktori poručuju: ako vas ujutro često boli glava, ovo bi mogli biti razlozi!

    14 svibnja, 2022

    Pomrčina Mjeseca u Škorpionu otvara put za novo životno putovanje

    13 svibnja, 2022

    Stručnjaci otkrivaju: ove zanimljive činjenice o dojenju sigurno niste znali!

    13 svibnja, 2022

    Panta rei – I to će proći

    12 svibnja, 2022

    Dva načina kako možemo kontrolirati svoje misli i emocije

    11 svibnja, 2022

    Što je superhrana, koje su najbolje namirnice i kako ih uvrstiti u svakodnevnu prehranu

    10 svibnja, 2022

    Izgovori – ako ovo često govorite, dopustili ste da vam se izgovori uvuku u život

    9 svibnja, 2022

    Retrogradno kretanje Merkura znakom Blizanaca – komunikacija pod velom magle

    • Pratite nas na Facebooku
    • Pratite nas na Instagramu
    • LinkedIn

    Prijavite se

    ZA PRIMANJE NOVOSTI S PORTALA

    O portalu

    ZADOVOLJNA, SRETNA, PODUZETNA

    Suvremena žena je lifestyle portal koji donosi teme i savjete za sretniji, zdraviji, uspješniji i ispunjeniji život suvremene žene, novosti iz svih ženama zanimljivih područja koja život čine ljepšim, kvalitetnijim i zabavnijim. Inspirativne priče će Vas potaknuti na promjene koje priželjkujete.

    Portal je namijenjen ženama koje traže inspiraciju i motivaciju za ostvarenje života o kojem su oduvijek sanjale. Kroz sadržaje portala ih želimo osnažiti i potaknuti da vjeruju u sebe, da jačaju svjesnost o sebi, da žive zdravo, da preuzmu odgovornost za svoj život i živote onih koji o njima ovise. Cijenimo istinske vrijednosti.

    Facebook Instagram LinkedIn
    INFORMACIJE
    • KONTAKT
    • IMPRESSUM
    • PRAVILA PRIVATNOSTI
    • POLITIKA KOLAČIĆA
    • UVJETI KORIŠTENJA
    Copyright © Moja Asistenca

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

    Na ovoj web lokaciji koristimo kolačiće za pružanje što boljeg korisničkog iskustva. Saznajte više o kolačićima koje koristimo ili ih isključite ako ne želite da prikupljamo vaše podatke. Postavke

    Pregled privatnosti

    Na ovoj web lokaciji koristimo kolačiće kako bismo Vam pružili što bolje korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima se pohranjuju u Vaš preglednik i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kada se vratite na ovu web lokaciju. Time nam dajete povratne informacije koji dijelovi portala su Vam najzanimljiviji i najkorisniji.

    Sve postavke kolačića prema želji možete prilagoditi.

    Neophodni kolačići

    Ovaj kolačić bi trebao biti omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli spremiti Vaš odabir postavki kolačića.

    Ako onemogućite ovaj kolačić, nećemo moći spremiti Vaše odabrane postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web lokaciju morati ponovno omogućiti ili onemogućiti kolačiće.

    Kolačići treće strane

    Ova web lokacija koristi Google Analytics za prikupljanje informacija kao što su broj posjetitelja i najpopularnije stranice.

    Ostavljajući omogućenu ovu opciju pomažete nam unaprijediti naš portal.

    Najprije omogućite neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!

    Politika kolačića

    Više informacija o kolačićima