Nikad modernija i sofisticiranija dijagnostika, a sve veći broj oboljelih – od autoimunih i kroničnih bolesti do malignih oboljenja, anksioznih poremećaja i poremećaja motoričkog razvoja kod djece. Što radimo krivo? Kako možemo preuzeti odgovornost za promjenu? Koji su uzroci porasta zloćudnih bolesti?
Uzroci porasta zloćudnih bolesti
Dobna granica za oboljele od karcinoma sve je niža, sve je više mladih ljudi koji obolijevaju od agresivnih karcinoma. Kako to? Što se događa? Tko je kriv? Odgovornost zasigurno nije samo i isključivo na sustavu u kojega se često upire prstom, jer on je takav kakav je, od obrazovnih do zdravstvenih institucija. Vjerujte mi da hrvatski sustav nije nimalo lošiji i neučinkovitiji od većine europskih, poglavito onih skandinavskih modela koje se nekada hvalilo. Činjenica je da ništa nije kao prije i s time se treba pomiriti i preuzeti odgovornost za svoj život i svoje zdravlje na vrijeme pametnom prevencijom, odnosno zdravim stilom života.
Čimbenik broj jedan po meni je nezdrav životni stil koji se u nekom trenutku pretvara u autodestruktivnost.
Čovjek sam sebe, što svjesno a što nesvjesno, uništava. Da stvar bude gora, to se užasno loše reflektira i na članove obitelji. Često kažem da jako zauzeta, nervozna, umorna i nezadovoljna mama, koja se ne brine o svome psihičkom zdravlju i ne zadovoljava svoje emocionalne potrebe, nije dobra mama. To je jednostavno tako jer ako se nećemo sami brinuti o sebi i svome zdravlje, tko drugi to može učiniti?
Za zdravo tijelo potreban je zdrav duh
Pod zdravim stilom života podrazumijevam i/ili prije svega naš psihički i duhovni život i koliko smo uravnoteženi u tom smislu.
– Na koji način se vi borite i/ili suočavate sa stresom i svojim neugodnim emocijama?
– Koje mehanizme obrane koristite kada se suočavate s neugodnim emocijama, a tu prije svega mislim na ljutnju, bijes, strah i tugu? Je li to masivno potiskivanje osjećaja, poricanje, projiciranje, povlačenje, acting out (izljevi bijesa), agresija (i/ili pasivna), racionalizacija, kompenzacija itd.?
– Koje mehanizme ili strategije suočavanja sa stresom koristite? Konstruktivne ili destruktivne?
Konstruktivni mehanizmi: Kada osoba prihvaća problem i fokusira se na iznalaženje realnih i konstruktivnih rješenja. Ima više vremena za sebe i brigu o sebi, relaksaciju, odmor, rad na sebi, itd. Ako ne zna sama, traži stručnu pomoć.
Destruktivni mehanizmi: Osoba se izolira od društva, ne želi pričati o svojim emocijama, samozavarava se, previše analizira, boji se napraviti grešku, iživljava se nad drugima, pribjegava alkoholu, drogi, kocki, pornografiji. Sve je to pokušaj bijega od stresa i nagomilanih problema koje proizvode neugodne, bolne, nepodnošljive emocije s kojima se mnogi jednostavno ne mogu i ne znaju nositi. Posljedica tih loših strategija jesu generiranje novih problema budući da se stari nisu rješavali i dolazi do pogoršavanja starih.
Kako hranite svoj mozak?
Loše i nezdrave prehrambene navike, sjedilački način života te pretjerano vrijeme provedeno pred ekranima – bilo mobitelima ili video igrama – često su sastavni dio nezdravog stila života. Djeca i odrasli, umjesto aktivnog odmora ili kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, sve više konzumiraju super toksične sadržaje koji nerijetko imaju negativan utjecaj na njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
Danas skoro više nitko ne kuha – uglavnom se naručuje brza hrana vrlo sumnjive i loše kvalitete ili se kupuje gotova jela i nezdrava hrana iz pekarnica. Dakle, jede se toksična hrana i jede se s nogu.
Nema se vremena za jelo, a ima se vremena za društvene mreže i čitanja gluposti poput sadržaja tko je s kim bio, koliko vrijedi nečija odjeća, ogovaranja itd. Pije se, puši se, ne spava se dobro, koristi se sve više sredstava za ”umirenje”.
Kratko rečeno, živi se nesvjesno i onda se mnogi čude kada obole – Kako to? Zašto baš ja?
Prerađeni prehrambeni proizvodi + visokorafinirana hrana koja obiluje pesticidima i drugim skrivenim i toksičnim kemikalija s vremenom će pokrenuti patološki proces odnosno pretvoriti zdravu stanicu u patološku iz koje će se razviti bolest.
Hoće li osoba oboljeti od raka prvenstveno ovisi o uvjetima uvjetima u kojima će se aktivirati geni koji dovode do bolesti, a znatno manje o samoj genetici.
Svima nama ostaje utješna činjenica da sve te loše stečene navike zbog kojih ljudi obolijevaju od teških i ponekad neizlječivih bolesti možemo i promijeniti. Baš kao što smo ih stekli, možemo ih i promijeniti. Mnogi se probude iz hipnoze tek kada posrnu, dotaknu dno i teško se razbole. Nećete vjerovati da ima i onih koje ni bolesti ne nauče pameti.
Uloga emocija
Jeste li znali da neka vaša neprocesuirana emocionalna ozljeda i trauma može biti okidač neke bolesti?
Već je i znanstveno dokazano da je u pozadini malignih oboljenja i karcinoma uvijek neka neprocesuirana trauma. Za iscjeljenje nije dovoljno liječiti samo tijelo – potrebno je raditi na sebi kako bi se iscijelili i duša i duh. Čovjek nije samo um i tijelo, već mnogo više od toga.
Kada nas nešto zaboli fizički, često nismo ni svjesni da nas isto tako može boljeti i unutra. Duša zna boljeti ponekad i više od tijela. Prema tome, čovjek živi u jedinstvu duše i tijela. I kao što našem tijelu trebaju hrana i odmor jer se umara i zna biti povrijeđeno, tako i naše duša ima potrebe. No, rekla bih da iz neznanja ljudi uglavnom ispunjavaju uvjete za tijelo, dok im duša pati.
U nekoj fazi života, mnogi se jednostavno pogube i više ne znaju što bi i kuda bi sa sobom. Ništa ih ne zadovoljava i ne ispunjava iako ”imaju sve” ili barem tako misle. Mnogi često glume sreću, a zapravo se raspadaju iznutra, gase se polako kao svijeća. Nažalost, ima onih koji uopće ne shvaćaju da im jer potreban reset i jedan novi početak i osvježenje. Drugim riječima, kao što imamo fiziološku potrebu za hranom koje traži naše tijelo, tako i naša duša ima potrebu za duhovnom hranom.
Povezano: 7 životnih lekcija za žene u četrdesetim
Zdrav duh u zdravom tijelu!
Želite li stići do željenog odredišta, trebat ćete postati drugačija osoba od one kakva ste bili do sada. Drugim riječima, potrebno je usvojiti i razviti novi holistički pristup životu, koji će, osim površinskih promjena, obuhvaćati i:
– Novi i konstruktivan način razmišljanja bez grešaka u mišljenju.
– Novi pogled na sebe, svijet oko sebe i okolnosti.
Potrebno je redizajnirati obrasce po kojima osoba funkcionira – u mislima, riječima i djelima – kako bi stvorila temelje za postizanje željenih ciljeva ili čak izbjegla razvoj bolesti. Ključni uvjet za to je jasnoća misli i precizna vizija onoga što želi, jer isti obrasci razmišljanja uvijek dovode do istih osjećaja, ponašanja i rezultata, bilo uspješnih ili neuspješnih. Ako ne znate kako dalje, uvijek vam je dostupna stručna pomoć koja može pružiti potrebnu podršku na tom putu.
Ključ leži u dobro osmišljenoj strategiji i planu, uz sljedeće smjernice:
- Više vjere i povjerenja u sebe.
- Više povratka sebi i rada na vlastitom razvoju, a manje usmjeravanja energije na druge.
- Više izazova kroz nova mjesta, vidike i ljude koji otvaraju horizonte mogućeg.
- Više fokusa, a manje distrakcije.
- Manje uspoređivanja s drugima i zavirivanja u tuđa dvorišta, te više truda u njegovanju vlastitog vrta.
Treba vam odvažnost, hrabrost i odlučnost da krenete u nepoznato. Jeste li spremni?
Povezano: Ako želite živjeti duže i kvalitetnije i na tom putu ne izgubiti sebe slijedite ove naputke
www.focusin-holisticlifestyle.com