Analiza stresa

0

Imate li stresa u životu? Koliko? Kako se nosite s njim? Zagorčava li vam stres život?

Stres je navodno jedan od najčešćih uzročnika bolesti, bilo psihičkih bilo fizičkih. Zašto je toliko čest i zašto tako moćno hara našom civilizacijom?

 

Što je uopće stres?

Definicija po Wikipediji kaže da je stres „Po određenim vanjskim utjecajima prouzrokovan psihološki ili fiziološki odgovor kod životinja i ljudi na specifične zahtjeve da bi se omogućilo izdržati posebna fizička i mentalna opterećenja…“

Ili – stres je nespecifični odgovor organizma na zahtjeve koji nadilaze njegove mogućnosti.

Postoji li umjesto postojeće definicije način da definiramo stres kao nešto što možemo nadvladati?

Što ako je stres naš otpor prema nečemu što trenutno jest, a mi to smatramo nedovoljno dobrim?

„OK, Miro, možemo mi to zvati kako god hoćemo, no stres nam i dalje uništava život!“

Bit ćete u pravu sve dok ne razumijete što sam rekao u svojoj definiciji te počnete postupati u skladu s tom formulom.

„Stres je otpor“

 

Dakle, mi ga proizvodimo, svjesno ili nesvjesno, kako bismo bezuspješno prekinuli to što se događa, a ne sviđa nam se. Dakle, zbog nepovoljnih ili „nepovoljnih“ okolnosti mi odabiremo da se osjećamo loše u nadi da će to loše što se događa oko nas prestati?!

Zanimljiv način nošenja sa situacijom!

Ako vidimo da se događa nešto loše i onda i mi počnemo činiti loše kako bi se to (prvo, vanjsko) loše prestalo događati, mi jednostavno ne razumijemo osnove. Što više energije dajemo na loše, više lošeg će se događati, a mi ćemo se osjećati sve lošije i lošije.

 

Kako otpustiti ovaj otpor?

Možda jedna od najtežih stvari je prihvaćanje. Nitko nas tome nije učio i zaista su rijetki oni kojima ovo polazi za rukom. Stoga možda postoji način da svoju energiju usmjerimo na drugu stranu. U shvaćanje i razumijevanje onoga što se sada događa.

Jednom kada prestanete gurati zid shvatit ćete dvije stvari; ma koliko se trudili za svo vrijeme guranja, niste ga pomaknuli niti milimetra. I drugo, možda još važnije, zid je tu bez obzira gurate li ga ili ste ugodno naslonjeni na njega. Tu je čak i kada prolazite pored njega, ignorirate ga ili ga, ne daj Bože, volite.

Netko će provesti cijeli svoj život u suludom pokušaju da odgura taj zid od sebe, dok će oni mudriji samo proći pored zida odlazeći tamo gdje žele biti.

 

Primjer na poslu

Imate kolegu koji konstantno kasni i ne stigne odraditi svoj dio posla, zbog toga vaš projekt trpi i vi ste sve nervozniji. Kako ste sve nervozniji i pod sve većim stresom, i sami činite greške koje su nagrađene s još više stresa.

 

Neka od mogućih rješenja

– Detaljno odrediti što je čiji zadatak i to tako da vaš dio ne ovisi o dijelu kolege.

– Ako je osoba donekle razumna, preuzmite inicijativu i pomozite kolegi da postane učinkovitiji, možda je sve što treba na projektu vođa, pozicija za koju ste vi kao stvoreni.

– Redovno obavještavajte šefa o onome što ste vi učinili i o onome što niste mogli učiniti jer kolega nije odradio svoj dio.

– Shvatite da ono što prihvaćate možete lakše i jednostavnije kontrolirati.

– Kada ne možete kontrolirati, nema smisla nervirati se zbog toga.

Nekad sam se jako nervirao zbog gužve na cesti. Bilo je to jako davno. U jednom trenutku sam shvatio da mi to nikako ne koristi i promijenio sam to. Jednostavne vježbe disanja, mentalne vježbe koje radim, fokus na ono što želim mene vode tamo gdje želim biti i umjesto da gužvu koristim da bih sebi nabio stres, iskoristim ju da odradim ono zbog čega se osjećam bolje, a inače to ne bih učinio.

„Da Miro, ali ja MORAM stići na posao točno na vrijeme!“

OK, koliko puta ti je stres pomogao da zaista stigneš brže?

Da odgovorim – niti jednom!

I ovo je sada izuzetno važan trenutak za tebe! Ako se slijepo držimo onoga što smo radili iako logika i zdrav razum kažu da za to više nema potrebe ni smisla, vrijeme je da shvatimo kako je to naš IZBOR!

Čak i ovo će vam pomoći biti manje pod stresom.

Ima još!

„Trenutno jest“

Ono što TRENUTNO jest nije zauvijek. Ovo je prvi korak prema akciji koja će promijeniti naše trenutno stanje i situaciju.

Kažem akciji i naglašavam akciju. Jer ako nešto nije zauvijek, možemo se nadati da će se promijeniti i neće se promijeniti ništa. Ako poduzmemo akciju, ubrzo će se sigurno pojaviti rezultati. Ti rezultati će reći jesmo li bliže ili dalje od cilja. Na osnovu toga možemo izabrati svoje daljnje akcije. Jednostavno, nije li?!

I na kraju

„Smatramo nedovoljno dobrim“

Mi dajemo značenje svemu što se događa u našemu životu. Netko će zbog malene ogrebotine odustati od toga što je ogrebotinu izazvalo, dok će netko kome je polomljena kost nakon oporavka ponovno krenuti u istu akciju, mudriji i iskusniji.

Kada kažemo da je nešto nedovoljno dobro, tada to činimo nedovoljno dobrim. Ako istu tu situaciju prepoznamo kao potencijal da nešto promijenimo na bolje, tada ćemo dobiti ideje kako to učiniti. Opet ja o činjenju i akciji. Tako je, ne postoji ništa važnije od akcije.

I na kraju, sad kada ste sve ovo pročitali, kad ste se prepoznali i shvatili što možete učiniti upravo sada da promijenite ono što vam se ne sviđa, moje je pitanje – što ćete učiniti?

Nemojte od sebe očekivati nemoguće. Ako ste pod konstantnim stresom, nemojte očekivati da ćete za sekundu promijeniti svoj čitav život. Samo primijetite ono što je za mrvicu bolje sada kad ste počeli primjenjivati ono što ste shvatili čitajući ovaj tekst.

Iz srca, Miro

Autor: Miroslav Skender
Trener osobnog razvoja

 

 

Share.

Comments are closed.