Zašto vam treba emocionalna inteligencija u poduzetničkom timu?

0

Sve više se govori o važnosti korištenja emocionalne inteligencije u timskom radu. Stoga se opravdano postavlja pitanje što je emocionalna inteligencija?

 

Emocionalna inteligencija i timska suradnja

Emocionalnu inteligenciju prvi put je opisao Daniel Goleman 1995. godine u svojoj knjizi „Emocionalna inteligencija“. Goleman je proveo opsežno istraživanje o vodstvu i pronašao kod svih vođa jednu važnu karakteristiku – svi pokazuju visok stupanj emocionalne inteligencije. Istraživanja koja su uslijedila u tom području potvrđuju Golemanovo istraživanje, odnosno njegov zaključak da osoba može posjedovati odlične tehničke vještine i obilje svježih ideja, ali nikada neće uspjeti biti dobar vođa dok ne shvati osnove emocionalne inteligencije.

Emocionalna inteligencije se sastoji od 5 ključnih vještina:

  1.  Samosvjesnost emocija
  2.  Samoregulacija
  3.  Motivacija
  4.  Empatija
  5.  Socijalne vještine

 

1. Samosvjesnost emocija

Samosvjesnost emocija obuhvaća prepoznavanje, imenovanje i razumijevanje uzroka vlastitih emocija.

Učinkovit vođa i članovi tima svjesni su vlastitog ponašanja, kao i ponašanja članova tima. Zaposlenik koji je svjestan sebe razumije svoja vlastita raspoloženja i razumije kako ona utječu na ponašanja drugih. Jaka strana zaposlenika koji je svjestan sebe je ta da je realističan. Ne postavlja nerealističan teret na sebe niti na druge.

Takva će osoba znati kada se previše napreže, odnosno muči, i vjerojatno će zvati pomoć kada mu je ona potrebna. To se ponekad neispravno karakterizira kao znak slabosti. No, poziv za pomoć kada je ona potrebna je zapravo pozitivna karakteristika. Ne želite da vaše osoblje zaostaje za poslom jer se boje priznati da se muče.

Osoblje koje je svjesno sebe umanjuje mogućnost da projekt “padne u vodu”. Ujedno su smanjeni i rizici preopterećivanja tima.

 

2. Samoregulacija

Podrazumijeva pravilno nošenje s emocijama, odnosno razvoj samokontrole emocija u raznim situacijama, te povećanje broja odgovora na emocionalno nabijene situacije.

Svi sigurno znate osobu koja ima odlične tehničke sposobnosti, ali jednostavno ne zna kontrolirati svoj bijes. Poštuje ga se zbog znanja i vještina, ali ga se odbacuje kao vođu ili timskog igrača. Vođa koji može regulirati svoje emocije može izbjeći prebrzo burno reagiranje kada nešto krene po zlu.

Takav vođa će se vjerojatnije odmaknuti od situacije i razmotriti faktore povezane s neuspjehom prije nego poduzme ikakve daljnje korake. Također, ono što kasnije poduzme je dobro prosuđeno i odmjereno.

Svakodnevno suočavanje sa stresnim situacijama u kojima se nalaze policajci ili vojnici, odličan je primjer samoregulacije. Smatra se kako bi pripadnici tih postrojbi bili potpuno nedjelotvorni ako se ne bi znali koristiti samoregulacijom.

 

3. Motivacija

Učinkovit vođa mora biti motiviran da bi uspio. Međutim, motivacija nije važna karakteristika samo učinkovitog vođe – ona je važna za sve članove tima. Ako je cijeli tim motiviran, bit će predani projektu jer vjeruju u njega i iskreno priželjkuju njegov uspjeh.

Motivirani ljudi se često iskreno trude u potrazi za najboljim rješenjem i neće prihvatiti ništa manje od najboljeg što mogu dati.

Obratno, osoba kojoj manjka motivacije može nanijeti timu nenadoknadivu štetu. Primjerice, kada dođe novi član tima koji je željan učenja i uzbuđen zbog mogućih ishoda nekog projekta, razina njegove motivacije može se sniziti dođe li u kontakt s osobom koja nije toliko motivirana i zadovoljna. Također je opravdano za očekivati da će takva osoba manje ulagati u projekt jer im ne znači mnogo, za razliku od motiviranijih kolega.

 

4. Empatija

Prepoznavanje i razumijevanje emocija drugih je nešto teži termin za razumjeti kada se radi o kontekstu radnog okruženja, a obično se povezuje uz sažaljenje i trenutke patnje. To je visoko vrednovana kvaliteta u prijateljstvima, no rijetko se proučava u međuljudskim odnosima na poslu, a upravo empatija može biti ljepilo koje veže članove tima kada se rokovi počnu približavati.

Empatija uključuje stavljanje sebe u poziciju u kojoj osoba razumije kako se drugi osjećaju, tako da možete imati najvažnije interese tima na umu pri donošenju neke odluke. Naočitiji primjer empatije vidljiv je u trenutcima približavanja rokova za projekte, kada vođa tima može postići negativan učinak ako zaposlenicima samo kaže kako moraju raditi više.

Ukaže li im se na činjenicu kako se njihov rad i trud cijeni, te objasni li im se trenutna situacija, veća je mogućnost njihovog pozitivnog pristupa radu. Vjerojatnije će raditi prekovremeno koliko treba i pristupit će projektu s pozitivnim stavom, što će također utjecati i na rezultate.

Pokažete li empatiju prema svom timu, oni će težiti najboljim rješenjima i ulagat će dodatni napor za vas.

Empatija ima još jednu prednost.

Vještine su danas najcjenjenija roba i u velikoj ste prednosti ako poslodavcu pokažete da imate nešto što drugi nemaju – empatiju. Empatični vođe se ističu.

 

5. Socijalne vještine

U socijalne vještine spadaju sve odlike osobe koju često volimo nazivati „dobrim čovjekom“. Među ostalima to su: nošenje s emocijama u društvenim situacijama, razvoj harmoničnih odnosa s drugima, razvoj senzibiliteta, razvoj aktivnog slušanja itd.

Te se odlike ne stječu olako, ali su neophodne za vođu jer oni usmjeravaju druge prema konačnom cilju. Uloga vođe je presudna, a iskazivanjem ovih vještina pokazat će razumijevanje i liberalnost. To će rezultirati razvijanjem projekata i zadataka na najbolji mogući način.

Vođa tima koji samo izdaje upute putem e-maila iza svojih zatvorenih vrata teško će biti percipiran kao sposoban vođa.

 

Share.

About Author

Doc. dr. sc. Dubravka Šimunović

Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1988. godine zaposlena je na Zdravstvenom Veleučilištu u trajnom zvanju profesor. Stručni interes usmjerila je na očuvanje mentalnog zdravlja u svim dobnim skupinama. Kao redovni profesor na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu izvodi nastavu za potrebe nekoliko Studija. Kao vanjski predavač održava nastavu na Sveučilištu u Zagrebu i Osijeku. Nositeljica je strukovnih kolegija za potrebe izvođenja nastave na Visokoj školi u Prijedoru. Uz kongresna priopćenja na tuzemnoj i inozemnoj razini jedno je vrijeme aktivno sudjelovala kao predavač na međunarodnom projektu iz mentalnog zdravlja za potrebe edukacije zdravstvenih djelatnika u Bosni i Hercegovini. Na jednoj od radijskih stanica uređuje i vodi emisiju iz područja javnog zdravstva. Tijekom 2019. diplomirala je iz područja logoterapije i egzistencijalne analize.

Comments are closed.