Zašto kontroliramo druge, a ne dopuštamo da nas drugi kontroliraju

0

Većina ljudi voli kontrolirati druge jer misle da znaju što je u nekim trenucima života za druge najbolje.

 

Kontrola je potreba u prvom razdoblju života djece jer ih pokušavamo zaštiti od nekih radnji koje mogu biti opasne po njihovo zdravlje i život. Ali, kada tu istu kontrolu prenesemo na odraslu djecu, partnere, prijatelje i poslovne suradnike ona postaje izvorište nezdravih i zatrovanih odnosa.

 

Opravdano se možemo zapitati zašto to radimo, u svim međuljudskim odnosima.

Sve što se dešava u našim životima se svodi samo na jednu riječ – PONAŠANJE.

Svaka misao koja prođe kroz našu glavu, svaka tjelesna aktivnost, svaki ton i promijene u našem glasu su naši izbori. Iz navedenog proizlazi da svatko od nas može odabrati kako će se ponašati.

Svatko od nas u nekom trenutku dopušta drugome da ga kontrolira ili to jednostavno ne želi dopusti. Kada zadovoljimo neku od svojih potreba, osjećamo zadovoljstvo. Ako ne uspijemo, osjećamo bol.

Kontroliranje ljudi koje volimo je odabrano ponašanje, to nije potreba. Ono proizlazi iz potrebe za moći i uvažavanjem.

S ljudima kojima smo kompatibilni nemamo potrebu za uspostavljanjem kontrole.

 

Kako možete promijeniti potrebu za kontroliranjem drugih?

Pokušajte se kontrolirati u trenucima kada želite druge kritizirati. Učite kako druge podržavati, ohrabrivati, slušati, prihvaćati i imati povjerenja. Ne zaboravite druge poštivati jer će samo tako potreba za kontrolom postati dio vaše prošlosti.

 

Share.

About Author

Doc. dr. sc. Dubravka Šimunović

Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1988. godine zaposlena je na Zdravstvenom Veleučilištu u trajnom zvanju profesor. Stručni interes usmjerila je na očuvanje mentalnog zdravlja u svim dobnim skupinama. Kao redovni profesor na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu izvodi nastavu za potrebe nekoliko Studija. Kao vanjski predavač održava nastavu na Sveučilištu u Zagrebu i Osijeku. Nositeljica je strukovnih kolegija za potrebe izvođenja nastave na Visokoj školi u Prijedoru. Uz kongresna priopćenja na tuzemnoj i inozemnoj razini jedno je vrijeme aktivno sudjelovala kao predavač na međunarodnom projektu iz mentalnog zdravlja za potrebe edukacije zdravstvenih djelatnika u Bosni i Hercegovini. Na jednoj od radijskih stanica uređuje i vodi emisiju iz područja javnog zdravstva. Tijekom 2019. diplomirala je iz područja logoterapije i egzistencijalne analize.

Comments are closed.