Katarina Solomun: Imati ili biti nova je kratka priča na našem portalu…

Kažu da čovjek nakon pedesete počinje žaliti za prošlim vremenima. Ja bih…

Sjedi joj preko puta. Dijeli ih bijeli ovalni stol kupljen u Ikei…

Na početku Ulice svetog Florijana, među starim fasadama i balkonima, preko puta…

Nova Katarina Solomun priča vodi nas na jedinstvenu vožnju riječkim ulicama. Promatrajući…

Iris je konačno odahnula kada je tog poslijepodneva ušla u auto. Malo…

Ana je tog zadnjeg dana u listopadu čekala autobus na polupraznoj stanici…

U „Tišini iza zavjesa“ Katarina Solomun vodi nas u svijet dviju žena…

Zove se Nina. Zapravo, zvala se Nina. Mislim da se nikad neću…

Iva je bila izvan sebe od sreće kada je u javnobilježničkom uredu…

U ovoj snažnoj priči, Katarina Solomun nas vodi na put žalovanja koji…

I dok sjedi tako zagledana u prizor velikog plavetnila pred sobom, uokviren…

Rana jutarnja svjetlost probijala se kroz proreze na roletama u sobu u…

Tog je popodneva nebo bilo oblačno. Kao da se nadvilo nad grad…

Postoje trenuci kada užurbanost svakodnevice ustupa mjesto spontanosti, a odluka da se…

Postoje trenuci u životu kada se pogledamo u ogledalo i više ne…

Postoje te neke priče koje su tu negdje u nekom kutku moga…

Kad se sjetim što smo sve preživjeli, često se pitam kako smo…

Već godinama mjesečnu kupovinu ili špižu obavljamo, onako obiteljski, u obližnjem Trstu. Dobro, uz…

Volim groblja i svjetlost sjećanja. I kad to kažem, ljudi me često…

Mjesto koje u meni budi sjećanja na prošle dane, priče obitelji, dvorac…

Sjećate se moje priče “Boje emocija”? E to je bila jedna strana…

Obično svijet vidim kroz glazbu. I to je moj blagoslov, ali i…

Uvijek me zabavljala činjenica da se ljudi boje duhova. A opet, ne…

Ima jedna Balaševićeva pjesma koja kao da je pisana o starom tati.…

Ja se nikada nisam udala, iako je to za neku drugu priču.…

Moj stari bio je stolar, ili kako su ga nekad u šali…

Baku po majčinoj liniji pamtim po tim tužnim očima i nekoj strogosti,…