Naučite kvalitetno upravljati vremenom – 6 simptoma lošeg planiranja vremena

0

O vremenu se može razmišljati kao o neprekidnoj seriji velikih i malih odluka koje stupnjevito mijenjaju oblik vašega života. Neodgovarajuće odluke izazivaju frustracije, smanjeno samopoštovanje i stres.

 

Šest simptoma lošeg planiranja vremena

  • Uvijek ste u žurbi,
  • Uvijek ste “uhvaćeni” usred neke neugodne alternative,
  • Umor i bezvoljnost s mnogo “mrtvih” sati neproduktivne aktivnosti,
  • Propuštate rokove,
  • Nemate dovoljno vremena za odmor i osobne odnose,
  • Imate osjećaj da ste stalno poraženi zahtjevima i detaljima i činite ono što ne želite činiti većinu vremena.

Mnogi konzultanti i eksperti razvijaju tehnike planiranja vremena za rješavanje ovih simptoma kako bi pomogli zaposlenim ljudima da usmjere svoje živote.

Sve metode za bolje planiranje vremena mogu se svesti na tri koraka:

  • ustanovite koje su prednosti od osobitoga značaja koje pospješuju vaše osnovne odluke o tome što je važno, a što nevažno,
  • kreirajte vrijeme sa stvarnim rasporedom, odbacite manje važne zadatke,
  • naučite donositi osnovne odluke.

Prije nego istražite koliko su efikasna ova tri koraka u planiranju vremena, bilo bi poželjno istražiti kako stvarno provodite vrijeme.

 

Postavljanje primarnih zadataka

Nakon što ste načinili vlastiti raspored vremena, možete početi uspoređivati vaše sadašnje korištenje vremena i važne ciljeve.

Što ste željeli postići u životu, na što ste najviše ponosni i za čim najviše žalite? Oslobodite svoju maštu i zapišite sve što vam padne na pamet. Ne razmišljajte o tome i ne analizirajte – ako se nečega sjetite, zapišite. Sažmite to što ste napisali u vaše dalekosežne ciljeve.

Drugo, napravite popis ciljeva unutar jedne godine koji imaju šansu da budu ostvareni. Napokon, zabilježite sve vaše ciljeve za sljedeći mjesec, uključujući prioritete na poslu, mogućnosti poboljšanja, rekreaciju itd.

Načinili ste tri popisa ciljeva: dugoročne, srednjoročne, i kratkoročne. Na svakome od popisa naznačite stvari prema prioritetu i odlučite što spada u gornju “ladicu” (najvažnije), što u srednju, a što u donju:
Gornja “ladica”: stvari koje ćete rangirati kao najbitnije, najželjenije.
Srednja “ladica”: stvari koje se mogu odgoditi na neko vrijeme, ali su ipak važne.
Donja “ladica”: stvari koje se vrlo lako mogu odgađati u nedogled a da pritom ne osjetite

Ako ustanovite da obavljate neki manje važan posao dok još uvijek niste završili neki važan, možete biti skoro sasvim sigurni da gubite vrijeme.

Krenite od najvažnijih stvari. Kada su one na vrhu obavljene, prihvatite se zadataka iz srednje “ladice”. Samo ako ste obavili sve drugo, možete si dopustiti neko vrijeme za zadatke iz najniže “ladice”.

I ne zaboravite, umijeće je žuriti polako.

Autorica: Doc. dr. sc. Dubravka Šimunović
Profesorica na Zdravstvenom Veleučilištu

 

Share.

Leave A Reply

9 + 20 =