Korona life – Kako ostati priseban uz život „stavljen na čekanje“

0

Izolacija. Rad od kuće. Vijesti. Očekivanja. Nadanja. Ciljevi. Škola na televiziji. Kućni vrtić. Sve je ovo postala stvarnost kojoj se malo tko mogao nadati počekom ove godine.

Koje su odluke zacrtane početkom nove godine ostale nepromijenjene?
Koliko je ova situacija promijenila našu percepciju sreće?
Jesmo li spustili svoja očekivanja? Prvenstveno prema sebi, a posljedično i prema drugima.
Je li ovo pravi trenutak za obratiti se drugoj osobi za pomoć, kada vidimo da nam naši kapaciteti nisu dovoljni? Supružniku, prijatelju, svećeniku, psihoterapeutu?
Kako iz svega ovoga izaći ne samo živ, nego i jak?

Smatram da je ovo vrijeme idealno za ponovno otkrivanje vlastite duhovnosti, u čemu nam je sigurno pomogla i činjenica da je usred ove „ugroze“ kako je neki zovu, bio najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Sama poruka koju Uskrs nosi da je smrt pobijeđena, može nam vratiti nadu i povjerenje u život koje je ova kriza uzdrmala. Može nam vratiti smisao življenja, jer ova situacija koja je zadesila cijeli svijet, koja je prerasla probleme pojedinca i postala globalni problem, utječe na sve nas.

Na nama je da odaberemo način na koji ćemo se s njom nositi.

 

Egzistencijalni vakuum

Viktor Frankl, austrijski neurolog i psihijatar, osnivač logoterapije, grane egzistencijalne analize koja se zasniva na liječenju smislom i čovjek koji je preživio čak četiri koncentracijska logora u knjizi „Zašto se niste ubili”, stanje bez smisla naziva egzistencijalnim vakuumom i kaže da je egzistencijalni vakuum ili, jednostavnije rečeno, besmislenost življenja, široko rasprostranjena pojava dvadesetog stoljeća.

Egzistencijalni vakuum se doživljava i kao stanje dosade. Frankl dalje navodi da je nevolja zapravo u tome što mnogi radni ljudi ne znaju i neće znati kako upotrebiti svoje produženo slobodno vrijeme. To je upravo izazov koji velika većina ljudi trenutno ima. Imaju jako puno vremena za razmišljanje i situaciju koja im u većem opsegu ne dozvoljava da ispune svoj dan onako kako bi oni sami htjeli.

Frankl je skovao termin neuroza nezaposlenosti, kojim je htio ukazati na to da ljudi, kada im se oduzme sposobnost ostvarivanja sebe kroz rad, počnu patiti od apatije u prvom redu, nakon čega može nastupiti i depresija. To su također znaci koji nam ukazuju da bismo trebali potražiti pomoć jer ova stanja ne prolaze sama od sebe.

Frankl nam u knjizi „Liječnik i duša“ otkriva neke načine nošenja s izvanrednim situacijama, kao što je ova koja nas je snašla, jer smo svi mi kao čovječanstvo zahvaćeni istim problemom. On u knjizi objašnjava tri faze u reakcijama logoraša s kojima je živio u logoru. Prva faza je prihvaćanje logora kao životne datosti, zatim faza pravog logorskog života i faza nakon otpuštanja iz logora, odnosno faza oslobođenja.

Pokušajmo sada ove tri faze u reakcijama preslikati na našu situaciju.

 

Faze #ostanidoma situacije

Prva faza bi bila prihvaćanje #ostanidoma situacije, odnosno potpunog ograničavanja čovjeka na život u njegova četiri zida.

Nakon toga slijedi faza apatije i razdražljivosti u kojoj postajemo svjesni da ne možemo utjecati na ovu situaciju, odnosno možemo utjecati tako da #ostanemodoma, što samo pojačava početni problem.

Ovo je psihičko prilagođavanje neobičnoj situaciji, gdje svim svojim resursima pokušavamo osmisliti svoj dan. Većina ljudi u ovoj fazi samo želi preživjeti dotični dan (žena i ja si svaki dan kada sva djeca zaspu, natočimo čašu vina i međusobno si čestitamo što smo preživjeli još jedan dan :)). Probleme predstavlja također i vremenska neodređenost ove situacije, koja dovodi u pitanje i našu budućnost. U tome nam može pomoći jedna fiksna točka u budućnosti, prema kojoj mi stremimo. Za nas Hrvate je to famozni 1.6., ako se ne varam. Sagledavanje kraja ove krize i cilja kojeg smo si zacrtali za budućnost, čine ovo stanje u kojem se nalazimo podnošljivim. Tu nam naš duhovni stav, duhovna jakost i snaga mogu pomoći da se izdignemo iz sivila u kojem se trenutno nalazimo.

Treća faza bi u našem slučaju bila život nakon koronavirusa. Izlazak iz „kućnog ropstva“.

 

Planirajte što ćete raditi nakon što ovo sve završi

Moramo biti pažljivi da ne bismo doživjeli kesonsku bolest na suhom. Zato slobodno planirajte što ćete raditi nakon što ovo sve završi. Napravite listu kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Revidirajte listu prioriteta. Povežite se s ljudima za koje ste prije, zbog užurbanog načina života, imali premalo vremena, a u ovom vremenu su vam se pokazali kao pravi oslonac. Radite na svojim osobnim granicama. Mogućnosti su neograničene.

Također, moramo biti oprezni kada se oslanjamo na konkretne datume, jer istraživanja pokazuju da ako se konkretan datum prekorači, odnosno situacija se ne promijeni u željenom smjeru do našeg zacrtanog datuma, to može nekim ljudima biti okidač za ponovno padanje u apatiju i besmisao.

Zato je najbolje da, kako vrijeme teče, mi radom na sebi, svojim osnaživanjem, ulaganjem u sebe, svoju duhovnost, obitelj, djecu, sebe izgrađujemo kao otpornu osobu. Osobu koja je dovoljno jaka da podnese olujno nevrijeme koje će plovidbu njenog broda produžiti za koji dan, ali koja je uvjerena da brod ide pravim putem i da će kad tad stići u zadanu luku.

 

Na nama je da odlučimo kakvim iskustvima ćemo ispisati svoju knjigu

To će se i dogoditi, ova kriza će proći, a nakon toga će biti bitno što smo kao pojedinci učinili, kako smo i na koji način iskoristili ovo vrijeme „zatočeništva“. Frankl je nakon svojeg napisao knjigu i pokrenuo novi smjer u psihoterapiji. Na nama je da odlučimo kakvim iskustvima ćemo ispisati svoju knjigu, što će oni iza nas naučiti iz naše knjige, kako će im ona pomoći.

Razmislite o tome. Ako smo prazni, dolazimo u situaciju da ubijamo vrijeme ne shvaćajući pritom da ubijajući vrijeme ubijamo sebe.

 

Share.

About Author

Matej Čuljak, psiholog

Fakultet psihologije je završio 2010. godine te se nakon rada u prodaji i ljudskim resursima skrasio u vrtiću jer ne želi odrasti. U braku je od 2008. godine i sa suprugom Lindom ima četvero prekrasne djece (Emili, Luka, Estera i Filip). Završava edukaciju iz psihoterapije, grana egzistencijalna psihologija – Logoterapija (terapija smislom). Drži predavanja kao psiholog na tečajevima priprave za brak u Zagrebačkoj nadbiskupiji, te radionice za roditelje u sklopu programa Rastimo zajedno.

Comments are closed.