Različite vrste kontracepcije, poznate i kao metode kontrole rađanja, antikoncepcija ili kontrola plodnosti, predstavljaju mehanizme koji se koriste prvenstveno za sprječavanje trudnoće. Koristi se od davnina, ali učinkovite i sigurne metode kontrole rađanja postale su dostupne tek u 20. stoljeću. Planiranje i korištenje mogućnosti kontrole rađanja naziva se planiranjem obitelji.

Neke kulture ograničavaju ili obeshrabruju pristup kontroli rađanja jer je smatraju nepoželjnom; moralno, vjerski ili politički. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) osigurala je smjernice o sigurnosti metoda kontrole rađanja kod žena s određenim medicinskim stanjima. U nastavku navodim informacije kako biste dobili uvid o razvoju ove metode kroz povijest.

Kontrola rađanja kroz povijest

Drevni Egipat i misteriozna biljka Silphium

Povijest kontracepcije seže duboko u prošlost. Već se u egipatskom Eberskom papirusu (1550. pr. Kr.) i Kahunovom papirusu (1850. pr. Kr.) nalaze neki od najranijih dokumentiranih zapisa o kontracepciji. Spominje se stavljanje meda, lišća bagrema i vlakana u rodnicu radi blokiranja sperme. Nadalje, pretpostavlja se da se biljka Silphium, sada izumrla vrsta divovskog komorača porijeklom iz sjeverne Afrike, koristila za kontrolu rađanja u drevnoj Grčkoj i na Bliskom istoku. Zbog svoje navodne učinkovitosti, Silphium je do prvog stoljeća nove ere postao toliko rijedak da je vrijedio više od svoje težine u srebru, a do kasne antike potpuno je izumro.

Grčka mudrost: Od Aristotela do opasnih zabluda

Iako su ove metode bile vrlo popularne, većina ih je najvjerojatnije bila neučinkovita ili čak opasna. Grčki filozof Aristotel (384. – 322. pr. Kr.) savjetovao je nanošenje cedrovog ulja „na maternicu“ prije snošaja.

Hipokratov tekst „O prirodi žena“ sadrži preporuku ženama da piju bakrenu sol otopljenu u vodi čime će, kako on tvrdi, spriječiti trudnoću barem godinu dana. Kako se kasnije ispostavilo, ova metoda ne samo da je bila neučinkovita, već i opasna, što je opisao i kasniji medicinski pisac Soran iz Efeza (98. – 138. god.). Soran je nastojao navesti pouzdane metode kontrole rađanja temeljene na racionalnim načelima. Odbacio je praznovjerja i amulete te je umjesto toga propisao mehaničke metode, poput vaginalnih čepova i pesara od vune prekrivene uljima.

Srednji vijek: Između crkvenih zabrana i narodnih običaja

U srednjovjekovnoj Europi svaki pokušaj zaustavljanja trudnoće Katolička crkva smatrala je nemoralnim. Bez obzira na stav Crkve, vjeruje se da su žene tog doba koristile brojne mjere kontrole rađanja, poput prekida odnosa (coitus interruptus) ili umetanja korijena ljiljana i rute u rodnicu. Neke od zanimljivosti iz tog vremena upućuju na to da su žene tijekom odnosa vezale testise lasice oko bedara kako bi spriječile trudnoću.

Prvi kondomi: Od dvorca Dudley do Casanove

Najstariji do danas otkriveni kondomi pronađeni su u ruševinama dvorca Dudley u Engleskoj i datiraju iz 1640. godine. Izrađeni su od životinjskih crijeva, a najvjerojatnije su korišteni za sprječavanje širenja spolno prenosivih bolesti tijekom engleskog građanskog rata. Casanova, koji je živio u Italiji u 18. stoljeću, opisao je upotrebu janjeće kože za sprječavanje trudnoće. Usprkos tome, kondomi su postali široko dostupni tek u 20. stoljeću.

Suvremene metode kontracepcije

Godine 1909. Richard Richter razvio je prvu intrauterinu „napravu“ od crijeva svilene bube, koju je krajem 1920-ih Ernst Gräfenberg dalje usavršio. Revolucija u hormonalnoj zaštiti započela je 1951. godine, kada je kemičar Carl Djerassi sintetizirao hormone iz meksičkog jama. Ubrzo nakon toga, Gregory Pincus i John Rock razvili su prve pilule za kontrolu rađanja, koje su 1960-ih postale javno dostupne pod imenom Enovid.

Klasifikacija metoda prema učinkovitosti

Najučinkovitije metode u današnje vrijeme su:

• Sterilizacija: Vazektomija kod muškaraca i ligacija jajovoda kod žena (obično nepovratne).
• Dugotrajne reverzibilne metode: Intrauterini ulošci (IUD) i potkožni implantati.
• Hormonalni preparati: Pilule, flasteri, vaginalni prstenovi i injekcije.

Manje učinkovite metode uključuju fizičke barijere poput kondoma, dijafragme i spužvi, dok su najmanje učinkoviti spermicidi i metoda povlačenja (coitus interruptus) prije snošaja. Važno je napomenuti da, osim kondoma, ostale metode ne pružaju zaštitu od spolno prenosivih infekcija.

Hitna kontracepcija i apstinencija

Hitna kontracepcija (“pilula za dan poslije”) služi za sprječavanje trudnoće u roku od 72 do 120 sati nakon nezaštićenog odnosa. Na kraju, apstinencija ostaje jedini stopostotni oblik kontrole rađanja.

Hormonska kontracepcija: Oblici i mehanizam djelovanja

Hormonska kontracepcija dostupna je u nekoliko različitih oblika, poput oralnih tableta, potkožnih implantata, injekcija, flastera, spirale, vaginalnog prstena itd. Trenutno je dostupna samo za žene, iako su hormonski kontraceptivi za muškarce klinički testirani i očekuju svoju primjenu u doglednoj budućnosti. Kako smo već ranije naveli, prva generacija kontracepcijskih pilula pojavila se na svjetskom tržištu još 1960. godine.

Ovisno o sastavu, oralni kontraceptivi dijele se u dvije velike podgrupe: kombinirani tip (COC – eng. combination oral contraceptive) i progestinske pilule (POP – eng. progestin only pill).

Djelovanje estrogena i progesterona

Progesteron i estrogen su ženski spolni hormoni s brojnim funkcijama. Važnost estrogena očituje se u razvoju reproduktivnog sustava žene; on utječe na redovitu mjesečnu „revitalizaciju“ stijenke maternice (endometrija) nakon menstrualnog ciklusa u kojem dolazi do njezinog odljuštenja. Progesteron djeluje na već „pripremljenu“ sluznicu maternice tako da ona, nakon djelovanja progesterona, ima jače izraženu sekretornu funkciju.

Današnje formule hormonske kontracepcije kombiniraju jednu trećinu do jednu petinu estrogena, dok je ostatak pilule sastavljen od bilo koje od četiri generacije sintetiziranog progestina. Estrogen u piluli onemogućuje ljuštenje endometrija i tako smanjuje vjerojatnost nepravilnog krvarenja. Progestin u piluli povećava gustoću cervikalne sluzi, čime stvara mehaničku barijeru spermijima, održava endometrij tankim i onemogućuje ovulaciju smanjujući nagli porast FSH i LH hormona.

Primjena i učinkovitost

Tablete koje sadrže samo progestin primjenjuju se uglavnom kod onih žena koje imaju kontraindikaciju za primjenu estrogena. Najčešći razlog za početak korištenja kontracepcijskih pilula je prevencija neželjene trudnoće te problemi s menstrualnim ciklusom. Učinkovitost djelovanja kontracepcijskih pilula je velika. Ako se bilo koji od ovih preparata slučajno uzme tijekom trudnoće, oni ne povećavaju rizik od pobačaja niti uzrokuju razvojna oštećenja ploda.

Korištenje kontracepcijskih pilula

Korištenje obično započinje prvi dan mjesečnice, kada ujedno započinje i zaštita. Tablete se piju svaki dan u približno isto vrijeme, uz toleranciju do oko 6 sati. Ovisno o tipu preparata, tablete se mogu uzimati kontinuirano tijekom 28 dana ili u drugim propisanim cikličkim oblicima uzimanja.

Pozitivne strane kontracepcijskih pilula

Osim što pružaju stalnu i učinkovitu zaštitu od neželjene trudnoće, kontracepcijske pilule imaju i brojne druge pozitivne učinke:

• Pomažu u regulaciji menstrualnog ciklusa i smanjenju tegoba predmenstrualnog sindroma (PMS).
• Smanjuju rizik za pojavu mioma.
• Djeluju protektivno na razvoj karcinoma jajnika i endometrija.
• Djeluju protektivno kod benignih i nekanceroznih promjena dojki (fibroadenoma).
• Dugotrajna primjena odgađa osteoporozu, usporava pad koštane mineralne gustoće te umanjuje rizik od prijeloma.
• Utječu na poboljšanje stanja kože kod osoba koje imaju problema s aknama.

Neželjeni učinci i mjere opreza

Oralna hormonska kontracepcija može imati nuspojave koje su kod žena različito izražene. Dok neke žene nemaju nikakve tegobe, kod drugih se može pojaviti mučnina, povećana napetost u dojkama ili točkasto krvarenje (spotting) između menstruacija. Većina ovih simptoma nestaje unutar tri mjeseca od početka korištenja.

Kod mladih i zdravih žena rizik je minimalan ili nikakav, no bez obzira na to, kod mlade populacije obvezna je stručna i detaljna obrada budućih korisnica.

Rizici i kontraindikacije

Kombinirani hormonski kontraceptivi povezani su s povećanim rizikom od nastanka krvnih ugrušaka u venama i arterijama, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput plućne embolije ili različitih oblika infarkta (moždani, srčani). Upravo zbog ovog rizika, ne preporučuju se ženama starijim od 35 godina, naročito onima koje puše.

Učinak na seksualnu želju je individualan; kod nekih je žena ona povećana, dok je kod drugih smanjena. Važno je naglasiti da kombinirani oralni kontraceptivi smanjuju rizik od raka jajnika i endometrija, ali ne mijenjaju rizik od razvoja raka dojke.

Prednosti progestinske kontracepcije

Tablete, injekcije i intrauterini ulošci koji sadrže samo progestin nisu povezani s povećanim rizikom od nastanka krvnih ugrušaka, pa ih mogu koristiti i žene s pozitivnom anamnezom krvnih ugrušaka, kao i dojilje jer ne utječu na proizvodnju mlijeka. Iako se kod njih mogu javiti nuspojave poput glavobolje, mučnine, nadutosti ili neregularnih krvarenja, uvođenjem progestina nove generacije (drospirenon i desogestrel) ti su učinci smanjeni na minimum.

Mehaničke metode kontracepcije

Pregradne ili barijerne kontracepcijske metode funkcioniraju na principu fizičkog sprječavanja ulaska sperme u maternicu. Ove metode uključuju:

• muške i ženske kondome
• cervikalne kape
• dijafragme
• kontracepcijske spužve sa spermicidom.

Kondomi: Najrasprostranjeniji oblik zaštite

Globalno su kondomi najčešći način kontrole rađanja. Muški kondomi postavljaju se na penis u erekciji i fizički blokiraju ulazak ejakulirane sperme u tijelo spolnog partnera. Suvremeni kondomi najčešće se izrađuju od lateksa, ali su dostupni i modeli od drugih materijala, poput poliuretana ili janjećeg crijeva.

Dostupni su i ženski kondomi, koji se najčešće izrađuju od nitrila, lateksa ili poliuretana. Prednost kondoma je u tome što su cjenovno pristupačni, jednostavni za upotrebu i imaju minimalne štetne učinke na organizam.

Učinkovitost i zaštita od infekcija

Kada je riječ o pouzdanosti, muški kondomi i dijafragma sa spermicidima imaju tipičnu stopu neuspjeha u prvoj godini korištenja od 18 %, odnosno 12 %.

Ono što kondome izdvaja od svih ostalih metoda kontrole rađanja jest njihova dodatna prednost u sprječavanju širenja spolno prenosivih infekcija, uključujući HIV/AIDS. Važno je napomenuti da kondomi izrađeni od životinjskih crijeva ne pružaju zaštitu od spolno prenosivih bolesti zbog svoje porozne strukture, već služe isključivo kao kontracepcija.

Povezano: Predmenstrualni sindrom – Mit ili stvarnost