Znate onaj osjećaj kad pojedete laganu salatu i već nakon sat vremena opet zavirite u hladnjak, dok vas grah “drži” pola dana? Razlog nije samo u kalorijama, nego u tome koliko se hrana zadržava u želucu. Dok nešto prođe kroz želudac za manje od sat vremena, drugoj hrani treba i po nekoliko sati da bi se razgradila. U nastavku saznajte koliko se probavlja hrana.

Cijeli probavni put – od prvog zalogaja pa sve do kraja “putovanja” – može potrajati od 24 do 72 sata. Ipak, upravo vrijeme provedeno u želucu određuje osjećaj lakoće, sitosti ili težine nakon obroka.

Što utječe na brzinu probave?

• Sastav hrane – ugljikohidrati se razgrađuju brže, dok proteini i masti usporavaju proces.
• Način pripreme – kuhano povrće lakše se probavlja od sirovog, a pržena hrana ostaje u želucu znatno dulje.
• Kombinacije namirnica – kada u jednom obroku pomiješamo više skupina (npr. meso i krumpir), želudac će raditi dulje nego da smo jeli samo jednu komponentu.

Povezano: 4 namirnice biljnog podrijetla koje treba jesti svaki tjedan

Koliko se probavljaju najčešće namirnice?

Voće i povrće – brza energija

• Jabuka: oko 30–45 minuta – lagano voće koje brzo napušta želudac.
• Banana: oko 45–60 minuta – što je zrelija, to je brža za želudac.
• Avokado: 2–3 sata – iako je voće, zbog masti se zadržava dulje.
• Krumpir (kuhani): 2–3 sata – škrob usporava probavu, ali ipak je lakši od mesa.
• Grašak: 2–3 sata – kombinacija škroba i biljnih proteina.
• Grah: 3–4 sata – bogat vlaknima i proteinima, stoga zahtjevniji za želudac.
• Zelena salata / krastavac: 30–45 minuta – brzo probavljive namirnice.

Žitarice i škrobne namirnice

• Riža (bijela): 1–2 sata – brzo se razgrađuje.
• Riža (integralna): 2–3 sata – vlakna produžuju probavu.
• Bijeli kruh: 30–60 minuta – jednostavni ugljikohidrati, brzo prolazi, ali glad se brzo vraća.
• Integralni kruh: 2–3 sata – vlakna usporavaju probavu, ali i dulje drže sitost.

Mliječni proizvodi

• Svježi sir: 2–3 sata – laganiji proteinski obrok.
• Mozzarella: 2–3 sata – mekši sir, srednje zahtjevan.
• Tvrdi sirevi: 3–4 sata – tvrdi sirevi s više masti probavljaju se sporije.
• Mlijeko i jogurt: 2-3 sata

Jaja, riba i meso

• Jaja (kuhana): 2–3 sata – lako probavljiv izvor proteina.
• Riba (npr. oslić): 1,5–2,5 sata – često se probavlja lakše nego meso peradi.
• Piletina (bijelo meso, kuhana/pečena): 2–3 sata – spada u “lakše meso”.
• Crveno meso (govedina, svinjetina): 3–4 sata, ponekad i dulje – najteža proteinska opcija za želudac.

Grickalice i slatkiši

• Čokolada: 2–3 sata – kombinacija šećera i masti usporava probavu.
• Kolač: 2–4 sata – “mješavina” šećera, brašna i masti produžuje zadržavanje u želucu.
• Orašasti plodovi (bademi, orasi): 3–4 sata – puno vlakana i zdravih masti čini ih zahtjevnijima za probavu.

Kako pomoći probavi?

• Jedite manje porcije i polako žvačite – želudac voli kad mu olakšamo posao.
• Izbjegavajte piti tekućinu za vrijeme jela da ne razrijedite želučane sokove.
• Uključite vlakna (povrće, integralne žitarice) – ona pomažu crijevima da rade redovito.
• Izbjegavajte tešku i masnu hranu kasno navečer – želudac noću sporije radi.

Povezano: Dr. Meri Bura o prehrani

Mala tajna za kraj

Sljedeći put kad posegnete za hranom, imajte na umu: jabuka će vas brzo osvježiti, ali neće dugo držati sitima, dok će grah i meso osigurati energiju satima – samo će želudac odraditi ozbiljan posao.

Razumijevanje koliko se probavlja hrana pomaže nam da donesemo bolje odluke o tome što i kada ćemo jesti, ali važno je zapamtiti da su ove vrijednosti okvirne. U konačnici, najvažnije je slušati svoje tijelo i birati hranu koja vam odgovara. Ako imate zdravstvenih problema, svakako se posavjetujte s liječnikom ili nutricionistom.