Dok cijene nastavljaju rasti, sve je jasnije da inflacija nije samo ekonomski problem – ona ima i ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje. Financijska nesigurnost, stres i osjećaj gubitka kontrole mogu dovesti do anksioznosti, depresije, pa čak i socijalnih problema. Kako inflacija utječe na psihu pojedinca i zajednicu te kakve posljedice ostavlja na obitelji i društvene odnose?
Inflacija je ekonomski fenomen koji označava kontinuirani rast cijena roba i usluga, što smanjuje kupovnu moć novca. Iako se njezin ekonomski utjecaj često analizira, manje se govori o njezinim posljedicama na mentalno zdravlje. Istraživanja i iskustva pokazuju da inflacija može uzrokovati značajan psihološki stres, posebice u društvima koja su već suočena s ekonomskim teškoćama. Aktivnosti koje se provode u cilju smanjenja maloprodajnih cijena tijekom zadnjih tjedan dana ukazuju na revolt većine stanovništva.
1. Stres i anksioznost zbog financijske nesigurnosti
Jedan od najdirektnijih efekata inflacije na mentalno zdravlje je povećan nivo stresa i anksioznosti. Kako cijene osnovnih proizvoda poput hrane, goriva i komunalnih usluga rastu, mnogi ljudi osjećaju financijsku nesigurnost. Sposobnost da se podmire osnovne životne potrebe postaje sve manja, a to izaziva osjećaj nesigurnosti u vezi s budućnošću.
Ljudi mogu postati preplavljeni brigama oko toga kako će osigurati dovoljno novca za osnovne potrebe, a osjećaj gubitka kontrole nad financijskom situacijom može dovesti do anksioznosti i straha. Pored toga, dugoročna inflacija može izazvati nesigurnost na radnom mjestu, jer pojedinci mogu biti zabrinuti zbog otpuštanja, smanjenja plaće ili smanjenja radnih sati, što dodatno pogoršava stres.
2. Povećanje depresije i osjećaj beznađa
Inflacija može povećati rizik od depresije, posebno među osobama iz ranjivijih socio-ekonomskih skupina. Stalni financijski pritisak i borba za podmirenje osnovnih potreba mogu stvoriti osjećaj da su mogućnosti za poboljšanje životnih uvjeta sve ograničenije.
Dugotrajna neizvjesnost uz rastuće troškove života može dovesti do osjećaja bespomoćnosti i beznađa, što često rezultira pojavom depresivnih simptoma.
Ljudi s niskim prihodima i umirovljenici su posebno pogođeni jer često nemaju mogućnosti povećati svoje prihode kako bi se prilagodili rastućim troškovima. To može dovesti do smanjenja kvaliteta života, što je često povezano s pogoršanjem mentalnog zdravlja.
3. Povećano nasilje i socijalni problemi
Ekonomske teškoće izazvane inflacijom mogu dovesti do povećanja socijalnih napetosti i nasilja. S obzirom na to da siromaštvo i nezaposlenost često prate inflaciju, socijalna destabilizacija može stvoriti psihološki pritisak na pojedince. To povećava rizik od nasilnog ponašanja, kako unutar obitelji, tako i u širem društvenom kontekstu. Ljudi suočeni s ozbiljnim ekonomskim teškoćama podložniji su frustracijama, što može dovesti do sukoba i nasilja.
Povećana razina stresa u domaćinstvima negativno utječe na međuljudske odnose, povećavajući sklonost agresivnim reakcijama, što dodatno narušava mentalno zdravlje i produbljuje socijalnu nestabilnost.
4. Utjecaj na djecu i obitelj
Inflacija može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje djece. Stres roditelja suočenih s financijskim problemima može se prenijeti na djecu, uzrokujući anksioznost i stresne reakcije kod mlađih članova obitelji.
Svjesnost o roditeljskim brigama može utjecati na emocionalni razvoj i opću dobrobit djeteta.
U ekstremnim slučajevima, odrastanje u financijski nestabilnim okolnostima može dovesti do problema s povjerenjem, strahom od budućnosti i niskim samopouzdanjem, jer djeca osjećaju posljedice roditeljskih teškoća.
5. Povećan rizik od ovisnosti
U vrijeme ekonomske nesigurnosti i stresa, ljudi se često okreću različitim oblicima samopomoći, uključujući konzumaciju alkohola i droge, kako bi se lakše nosili sa svojim emocijama i stresom. Inflacija može povećati upotrebu ovih supstanci jer ljudi traže načine bijega od svojih briga. No, iako ovi načini mogu pružiti trenutni osjećaj olakšanja, dugoročno doprinose pogoršanju mentalnog zdravlja te dodatno otežavaju financijsku situaciju, stvarajući začarani krug ovisnosti i stresa.
6. Povećanje socijalne izolacije
Ekstremni ekonomski pritisci tijekom inflacije mogu dovesti do socijalne izolacije, jer ljudi s financijskim teškoćama možda neće moći sudjelovati u društvenim aktivnostima, putovanjima ili jednostavnim okupljanjima s prijateljima i obitelji. Ova izolacija može dodatno pogoršati mentalno zdravlje, dovodeći do osjećaja usamljenosti.
Nažalost, živimo u vremenu naglih promjena u kojima je ekonomsko blagostanje definirano visinom dohotka pri čemu većina osoba plaća visoku cijenu narušenim mentalnim zdravljem. Ekonomska nestabilnost ostavlja mnoge u začaranom krugu financijskih i psiholoških teškoća.
Povezano: Usamljenost kao posljedica nezadovoljstva životom, životnim okolnostima ili nešto treće