Kvalitetno radno okruženje ne mjeri se samo visinom plaće, već i međuljudskim odnosima, razumijevanjem i empatijom. Mentalno zdravlje zaposlenika sve je važnije pitanje. Zadovoljan i motiviran zaposlenik često znači zdraviju organizacijsku klimu i bolju produktivnost. No, koliko su poslodavci zapravo svjesni važnosti ulaganja u mentalnu dobrobit svojih timova?

Jedna od čestih tema koje obrađujem, i kao autor i kao terapeut, sa svojim klijentima, vezana je uz različite izazove i probleme na poslu koji se negativno reflektiraju na naše psihičko zdravlje.

Psihičko zdravlje odnosi se na cjelokupno stanje psihičke dobrobiti koje uključuje način na koji se osoba osjeća u vezi sa sobom, kvalitetom odnosa s drugim ljudima te sposobnosti suočavanja s teškoćama.

Sve je više poslodavaca u zapadnoeuropskim zemljama, i jako malo u Hrvatskoj, koji shvaćaju da je zadovoljan, siguran i motivirani uposlenik/djelatnik, jednako važan kao i fizički zdrav. Ipak, i nažalost, mislim da je korijen problema u neshvaćanju ove tematike predstavnika više hijerarhije koji često uopće nisu ni svjesni problema, kao niti posljedica kada je u pitanju poslovanje firme ili neke organizacije.

Sasvim je normalno ne osjećati se uvijek dobro i sretno

Da ne bude zabune, i psihički zdrave osobe suočavaju se s neugodnim emocijama poput ljutnje, bijesa, tuge i straha. Nitko nije uvijek sretan, i to je sasvim u redu. S tim u vezi, spomenula bih sakriveni problem tzv. „toksične pozitive“, odnosno upornog inzistiranja da se pod svaku cijenu moramo osjećati dobro, zadovoljno i sretno. Na taj se način neugodne emocije često potiskuju, ignoriraju ili čak poriču, što može imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje.

S popularizacijom tema mentalnog zdravlja, svakim je danom sve više životnih trenera i  ”stručnjaka” koji svoje programe i ”edukacije” temelje baš na toj toksičnoj pozitivnosti nudeći instant, jednostavna, laka i brza rješenja. Iako zvuče primamljivo, takvi pristupi ne samo da ne daju stvarne, dugoročne rezultate, nego mogu samo produbiti probleme kod nekih ljudi koji su ionako anksiozni.

Iako se o mentalnom zdravlju sve više govori, ta tema i dalje ostaje nedovoljno adresirana, osobito na našim prostorima. Naslušala sam se strašnih priča, uglavnom od ljudi koji rade u privatnom sektoru i međunarodnim organizacijama. Prolaze ili su prolazili kroz izazove, pa čak i pakao, radeći s ”teškim osobama”. Iza izraza ”težak karakter” najčešće se kriju osobe s poremećajima strukture ličnosti. Ipak, to nije tema ovog teksta.

Je li važnija ”dobra plaća” ili zdrava poslovna klima?  

Mnogi su hvalili rad od kuće tijekom pandemije i govorili kako su tada bili sretniji. Čini se da su u te dvije godine ljudi pokazivali puno više razumijevanja i empatije jedni prema drugima nego danas. Osjećaj solidarnosti bio je snažniji. Nakon toga, sve se vratilo na početne postavke. 

Danas mnogim ljudima, uz “pristojnu” plaću, postaje još važnije ono “nešto više” – ”pristojni” uvjeti rada i, prije svega, zdravo radno ozračje. Važno im je da ih se poštuje, doživljava i komunicira s njima na asertivan način. Međutim, u praksi međuljudski odnosi na poslu često ostaju neriješeni, a problemi se guraju pod tepih. Ucjene, omalovažavanje i ogovaranje iza leđa mogu se javiti kao posljedica toga što se neki šef, koji emocionalno nije dorastao svojoj funkciji, ne želi suočiti s pojedincem s kojim nije zadovoljan, pa to kompenzira na drugi način.

Jedna od ključnih uloga menadžmenta jest kreirati pozitivnu radnu klimu u kojoj će svaki zaposlenik moći ostvariti svoj puni potencijal. Menadžment bi također trebao pravovremeno intervenirati i spriječiti negativan utjecaj pojedinaca koji narušavaju radnu atmosferu. Takvi problemi su posebno prisutni u državnim i javnim službama, u kojima ima zaposlenih ”preko veze” koji uopće ne rade svoj posao. Ne zato što su glupi, nego ih taj posao zapravo ne zanima, a bez motivacije nema ni akcije. Budući da se osjećaju zaštićenima, prebacuju odgovornost ili zadatke na druge. Šefovi šute i prave se kao da se ništa ne događa. Poslom zatrpavaju one marljive, pametne i odgovorne radnike. 

Povezano: Neetično manipuliranje zaposlenicima

Mentalno zdravlje zaposlenika – Holistički pristup 

Naprosto nam zdrav razum govori da, ako smo zadovoljni svojim poslom, uz ugodno radno ozračje i zdrave međuljudske odnose, to itekako pozitivno utječe ne samo na naše mentalno zdravlje, već i na učinkovitost i produktivnost rada.

U tom smislu, potrebno je više raditi na razvijanju i njegovanju jedne poslovne kulture u kojoj će se svaki zaposlenik, bez obzira na posao kojim se bavi, osjećati slobodnijim u iskazivanju svojih potreba i ponašati se odgovorno.

Iako je nakon pandemije tema mentalnog zdravlja na poslu puno prisutnija nego prije, a i mnogi se poslodavci hvale kako dosta ulažu u dobrobit svojih djelatnika, čini se da to baš i nije tako. Mnogo je nezadovoljnih zaposlenika koji priznaju da postoje neki pomaci, no kažu: ”Ništa to ne pomaže puno. Klima je i dalje toksična. Svi jedni druge ogovaraju. Šef se pravi da je sve ok…” 

Poslužit ću se metaforom liječnika opće prakse koji ne može riješiti svaki medicinski problem svoga pacijenta, pa ga šalje kod specijalista. Tako je i po pitanju posla i pronalaska rješenja za neki problem. Nije dovoljno samo jedno ponuđeno rješenje, npr. obavezni teambuilding, anatomske stolice, obilježavanja poslovnih postignuća domjencima, plaćenom teretanom itd., zato što jedna ponuđena strategija neće odgovarati svima. Radi se na fasadi, a temelji su šuplji. 

Stoga bi bilo dobro da se više pažnje posveti prepoznavanju raznolikosti problema unutar nekog poduzeća/organizacije. Također, moramo razumjeti specifične faktore stresa neke firme ili organizacije, jer se oni uvelike razlikuju. Ako se ponuđena rješenja ne prilagode specifičnom problemu s kojim se zaposlenici susreću, nema ni zadovoljavajućih rezultata.

Tko god da je u pravu ili u krivu, činjenica je da su sve prisutniji zdravstveni problemi vezani uz psihičko zdravlje i epidemiju mentalnih oboljenja. To ukazuje na potrebu da se ovaj tren preokrene i adresira na adekvatan način.

Na kome je odgovornost za dobrobit i mentalno zdravlje zaposlenika?

Možemo postaviti i pitanje: tko je zapravo odgovoran za dobrobit i mentalno zdravlje zaposlenika? Odgovornost leži na objema stranama – i na poslodavcima i na zaposlenicima. Svaki zaposlenik može doći na posao s vlastitim teretom osobnih problema, koji se, uz svakodnevni radni stres, mogu dodatno odraziti na mentalno zdravlje.

S druge strane, tu je i poslodavac i/ili stručnjak za ljudske resurse koji bi trebao biti kompetentan i sposoban nositi se s ovakvim izazovima. Oni bi trebali znati kako pružiti adekvatnu stručnu pomoć i sačuvati mentalno zdravlje svojih zaposlenika. Slika nikad nije crno-bijela – odgovornost ne može ležati samo na poslodavcima niti samo na zaposlenicima. 

Benefiti zdrave poslovne klime za poslodavca

Mentalno zdravlje zaposlenika ključno je iz više objektivnih razloga koji se odražavaju ne samo na kvalitetu života zaposlenih, već i na dugoročni opstanak i profitabilnost kompanije. U nastavku su navedeni, po meni, ključni argumenti koji pokazuju kako zdravo poslovno okruženje može pozitivno utjecati na sve – i poslodavca i zaposlenike.

1. Manje izostanaka s posla

Kronični stres i problemi s mentalnim zdravljem, poput sindroma sagorijevanja, često vode do izostanaka s posla ili čak odlaska zaposlenika zbog nezadovoljstva. Ovo negativno utječe na produktivnost, organizaciju zaduženja i profitabilnost kompanije. Poseban izazov predstavljaju radna mjesta koja zahtijevaju specifična znanja i vještine, gdje je pronalazak odgovarajuće zamjene složen proces, posebno ako poslodavca već prati loša reputacija.

2. Veća produktivnost

Sigurna sam da se mnogi od vas sada mogu prisjetiti neke situacije kada ste s velikim entuzijazmom odrađivali neki posao, ostajali duže na poslu zato što ste se osjećali cijenjeno i poštovano. Zdravi međuljudski odnosi i ugodna radna klima preduvjet su za produktivnost zaposlenih. S druge strane, kreiranje klime straha u kojoj se ne toleriraju veći propusti i/ili greške negativno utječe ne samo na produktivnost, nego i na psihičko zdravlje zaposlenih. U konačnici, i dugoročno, i na samu firmu.

3. Zadržavanje kvalitetnog radnika

Zaposleni koji su ostajali na istoj poziciji i kod istog poslodavca svoj čitav radni vijek – mislim da je prošlo svršeno vrijeme. Uslijed tehnološkog napretka, digitalizacije, umjetne inteligencije, mijenjaju se i poslovi i poslodavci. Poslodavac koji je investirao svoje resurse i vrijeme za obuku zaposlenog trebao bi, logično, biti i motiviran da ga zadrži. Već sam istaknula da samo ”pristojna plaća” više nije jedini motivator. Ljudi odlaze i s poslova koje vole zbog mobinga i nezdravih međuljudskih odnosa. Odlaze jer osjećaju da se njihov rad ne vrednuje adekvatno te da su došli do faze da više nemaju ništa novo za naučiti.

Prema tome, poslodavac koji se iskreno brine o mentalnom zdravlju svojih zaposlenih, i koji ih vidi i percipira kao ljude koji imaju pravo biti i tužni, potišteni, neraspoloženi, a ne samo kao jeftinu radnu snagu, kreiraju radnu klimu u kojoj ljudi ostaju i žele raditi. Nije rijedak slučaj i da odbiju i neke (financijski) zanimljivije ponude.

4. Privlačenje talentiranih zaposlenika

Poslodavci koji svojim zaposlenicima pružaju podršku kroz pravedan sustav nagrađivanja i napredovanja, dodatne slobodne dane i programe psihološke podrške visoko su cijenjeni među kandidatima u potrazi za poslom. Umjesto velikih ulaganja u brendiranje kako bi privukli talente, mnoge tvrtke bi profitirale ulaganjem u poboljšanje radnih uvjeta. Naime, iako brendiranje može privući nove zaposlenike, često se pokazuje da ti poslodavci kasnije imaju problem s njihovim zadržavanjem. Drugim riječima, resursi koji su mogli biti uloženi u unaprjeđenje radnog okruženja troše se na konstantnu potragu za novim kadrom, koji potom odlazi zbog nedostatka dugoročne podrške.

Mjere prevencije

Kada je riječ o stresu, postoji niz preventivnih mjera koje mogu smanjiti rizik od sagorijevanja na poslu. Ovom problemu možemo pristupiti dvostrano: s jedne strane stoji odgovornost poslodavca, a s druge individualni napori zaposlenika.

Preventivne mjere koje poduzima poslodavac ponekad nailaze na otpor jer mogu baciti loše svjetlo na njihovu radnu kulturu. S druge strane, individualne mjere često ne daju zadovoljavajuće rezultate jer se fokusiraju na učenje kako se nositi sa stresom, a ne na uklanjanje njegovih izvora. Najčešći izvori stresa uključuju brze promjene na tržištu rada, preopterećenost informacijama, suradnju s “teškim” klijentima, multitasking, te balansiranje između različitih uloga itd.

Sve to skupa generira stres, sagorijevanje na poslu, nezadovoljstvo, anksioznost, psihosomatske bolesti itd. Želim naglasiti da nije poanta oslobađanje od stresa jer je on neizbježan. Važno je da na pravi način razumijemo kako on funkcionira i na koji način utječe kako se osjećamo i kako reagira naše tijelo.

• Mislim da je prije svega zapravo najvažnije da svatko od nas njeguje jedan zdrav životni stil kako bi se naše tijelo i psiha mogli izboriti sa svim izazovima.
• Također je važno da znamo odrediti koji su to najčešći izvori stresa i sukladno tome da razvijamo neophodne vještine kako bi ih nadvladali.
• Drugim riječima, možda se ne možemo osloboditi stresa, ali itekako možemo svjesno reducirati broj stresora. Možemo povećati naše kapacitete, odnosno vještinu upravljanja stresom kako bismo zaštitili svoje mentalno zdravlje.

Što se može učiniti po tom pitanju? Kako reducirati broj stresora i poboljšati vještinu upravljanja stresom?

• Redovne edukacije senior managementa na temu mentalnog zdravlja može im pomoći da prepoznaju i pravovremeno reagiraju na emocionalni stres kod zaposlenih. Može im pomoći da razvijaju i/ili usavršavaju vještine komunikacije, razumijevanja i empatije.
• Edukacije zaposlenika na temu mentalnog zdravlja kako bi se poboljšalo njihovo znanje i s tim u vezi smanjila i dalje prisutna stigma kada su u pitanju mentalna oboljenja na poslu.
• Psihoterapeutske intervencije za izgradnju vještina u upravljanju stresom, prepoznavanje i reduciranje simptoma mentalnog zdravlja.

Povezano: Kako nezadovoljstvo na poslovnom planu utječe na vaše emocije i zdravlje

Zaključno

Nije uopće u pitanju može li se i kako sačuvati mentalno zdravlja zaposlenika, nego postoji li iskrena briga i namjera poslodavca da se nešto učini po tom pitanju. Mislim da je preduvjet za to, ipak, malo oveća razina svijesti i osviještenosti o važnosti mentalnog zdravlja od kojega sve počinje.

www.focusin-holisticlifestyle.com