Većina ljudi raduje se zimskim blagdanima, no za mnoge ovo doba godine nije ispunjeno srećom i zimskom idilom blagdana. Naime, brojna istraživanja pokazuju kako čak 50% ljudi doživljava osjećaj usamljenosti tijekom blagdana i često se javlja tzv. blagdanska depresija.

Ono što nekima predstavlja izvor sreće, radosti i veselja, drugima može postati značajan čimbenik narušenog mentalnog zdravlja. Moram priznati da je među njima nekako najviše mladih koji su ionako pogubljeni u životu. Blagdani kod njih dodatno pojačavaju te osjećaje, osobito kod onih koji dolaze iz disfunkcionalnih obitelji ili su nedavno izgubili nekoga bliskog.

Ne potiskivati neugodne emocije, već se suočiti s njima

Blagdansko razdoblje, uz brojne pozitivne aspekte koji mogu povoljno utjecati na mentalno zdravlje, često iznosi na površinu i one teže emocije koje postaju još izraženije. Važno je ne gurati pod tepih ni “drugu stranu priče” kod osoba čije je mentalno zdravlje već narušeno. Onih koji se bore s tjeskobom, anksioznošću, depresijom ili iscrpljenošću uzrokovanom stresom. Upravo se oni tijekom ovog razdoblja osjećaju još gore, odnosno njihovi se simptomi samo još dodatno pojačavaju.

Ima i onih koji se bore s osjećajem krivnje jer misle da drugima ”kvare blagdansko ozračje”. Situaciju dodatno otežava kada ih okolina počne izbjegavati, smatrajući ih teškim ili toksičnim osobama. To samo pojačava njihov osjećaj usamljenosti i nepovjerenja. Odnosno, uvjerenje da su sami i da ih nitko ne razumije.

Uglavnom su to ljudi koji se i inače osjećaju usamljeno i pate od određenih psihičkih smetnji. Za njih blagdansko razdoblje donosi osjećaj neprilagođenosti općem duhu vremena i atmosferi. Često se osjećaju ”isprazno” iznutra. To dodatno pojačava njihovu ionako povišenu ranjivost i razdražljivost što može dovesti do različitih oblika neprilagođenog ponašanja. Kod nekih se to očituje šutnjom, povlačenjem, tišinom i izolacijom. Drugi mogu reagirati suprotno – pretjeranom hiperaktivnošću ili čak agresivnim ponašanjem. U oba slučaja, ovi obrasci ponašanja ukazuju na dublje unutarnje borbe koje blagdansko okruženje često dodatno naglašava.

Blagdanski bluesa / blagdanska depresija – simptomatologija

Blagdanski blues i blagdanska depresija ne poznaju dobne granice – podložni su im i starije i mlađe osobe. Naglašena je sljedeća simptomatologija:

• Kronični osjećaj ispraznosti, tuge, bespomoćnosti, usamljenosti i povlačenje iz društvenih interakcija.
• Osobe koje pate od ovih stanja redovno prave negativne “bilance” godine koja završava, pri čemu izostaje pozitivna perspektiva budućnosti.
• Radi se o psihički reaktivnom stanju koje se manifestira i na fiziološkom nivou. Svi fiziološki procesi znatno su usporeni, pa se osoba osjeća bezvoljno, apatično i uspavano. Hoće li se razviti ili neće ovakvo reaktivno stanje, jako ovisi o osobnosti, odnosno strukturi ličnosti i načinu mentalnog funkcioniranja, ali i o izloženosti vanjskim čimbenicima.

Kako pomoći voljenoj osobi ako je u depresiji?

Jedna od najtežih stvari je promatrati voljenu osobu koja pati od depresije. Vidite da nije dobro, želite pomoći, ali često ne znate kako. Situacija može biti još teža ako oboljela osoba ne priznaje svoje stanje ili odbija razgovarati o depresiji.

Što učiniti odnosno kako reagirati ako uočite znakove depresije kod voljene osobe? Evo nekoliko načina kojima možete pokazati razumijevanje i pružiti podršku:

• Pitajte, ali ne forsirajte razgovor: Za početak, pitajte osobu želi li razgovarati o tome kako se osjeća, no budite strpljivi i nemojte forsirati. Ako se uzruja, postane defenzivna ili odbije komunikaciju, nemojte to shvaćati osobno. Dajte joj prostora i vremena – možda će se odlučiti otvoriti kasnije. Ako to odluči, vaš je zadatak posvetiti joj svu svoju pozornost. Više slušati, gledati je u oči kako bi znala da slušate svaku njezinu riječ.
• Izbjegavajte pritisak i previše pitanja: Jako je važno ne forsirati niti postavljati puno pitanja o njihovom stanju. Umjesto toga, dajte do znanja da vam je žao što se tako osjeća i da nije sama. Da ste tu kada vas treba. Kada im kažete da nisu sami, to im daje do znanja da imaju vašu podršku.
• Ponudite konkretnu pomoć: Pitajte kako im možete pomoći i pažljivo slušajte. Možda će odgovori koje ćete čuti biti teški, poput “Samo želim biti sama” ili “Ne želim ni s kim razgovarati”. Poštujte njihove želje koliko god možete.
• Podsjetite ih na njihovu vrijednost: Depresija često čini da osoba zaboravi svoju vrijednost. Recite im koliko ih volite i koliko su važni za vas i za druge. Iskrene riječi podrške mogu značiti više nego što mislite.
• Istaknite da postoji izlaz: Recite da depresija nije konačna sudbina i da bude bolje. Još jednom ponovite da nije sama i da bi bilo dobro da se ipak obrati stručnoj osobi za pomoć, podsjećajući ih da ne moraju sami nositi teret svoje patnje. Stručna podrška može im pomoći pronaći izlaz iz ovog teškog razdoblja.

Poziv u pomoć

Inače, ljudi s blagdanskom depresijom drugima šalju ”signale” kao neku vrstu S.O.S. apela da im je potrebna pomoć. Prisustvo gore spomenutih simptoma su signali kojima osoba šalje poruke u kakvom se psiho-afektivnom stanju trenutačno nalazi. Njima blisko okružje bi trebalo to znati prepoznati i osigurati adekvatan odgovor, u smislu podrške i razumijevanja.

Pojačan osjećaj nesigurnosti i otuđenosti često djeluje kao dodatni čimbenik koji povećava rizik od blagdanske depresije, čineći njezine simptome još izraženijima. Najbolja prevencija je ostati sabran i očuvati smirenost duha, unatoč negativnim i neželjenim kretanjima, uz jasno očuvanje nade u bolje sutra.

Stručnu pomoć potrebno je potražiti u težim oblicima blagdanske ”krize” kada se mogu javiti ili pogoršati već prisutna stanja paničnih napadaja i tzv. egzistencijalnih kriza.

Povezano: Mentalno zdravlje tijekom blagdana: Kako se nositi sa stresom i usamljenošću

VAŽNO! Kako pomoći osobama sa psihičkim poteškoćama tijekom blagdana

Osobe koje već imaju dijagnozu psihičke bolesti i/ili poremećaja ne bi trebale provoditi predblagdansko vrijeme same. Ključno je izbjegavati situacije koje bi mogle izazvati neraspoloženje ili pogoršati njihovo stanje, te poticati održavanje emocionalne stabilnosti.

Nadalje, treba ih uključiti u svakodnevne aktivnosti u skladu s njihovim mogućnostima, kao i u neke druge događaje i aktivnosti koja ih inače vesele. I naravno, depresivne osobe treba okružiti ljudima u čijem se društvu osjećaju ugodno i sigurno. Roditelji, posebno apeliram na vas. Više se angažirajte u svakodnevnom životu svoje djece. Potičite iskrenu i kvalitetnu komunikaciju uživo, a smanjite oslanjanje na online interakcije.

Pokažite svim osobama koje volite i koje su vam drage nekim malim gestama s više ljubavi i razumijevanja da vam je stalo do njih i da nisu sami. Možda nekima i život spasite.

Sretno i neka vam je svima sretan i blagoslovljen Božić i predstojeći blagdani.

www.focusin-holisticlifestyle.com