Jeste li se ikada zapitali postoji li formula za dug, zdrav i ispunjen život? Odgovore na to pitanje donosi dokumentarna serija „Live to 100“, temeljena na višedesetljetnom istraživanju pisca i istraživača National Geographica, Dana Buettnera.
Buettner je više od dvadeset godina putovao svijetom proučavajući zajednice u kojima ljudi ne samo da doživljavaju stotu, već ostaju vitalni i mentalno aktivni i u dubokoj starosti. Ta je mjesta nazvao Plave zone – regije s najvećom koncentracijom dugovječnih ljudi na svijetu.
Do danas je identificirano pet takvih zona: Ikaria u Grčkoj, Okinawa u Japanu, Sardinija u Italiji, Nicoya u Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji. Upravo su one u središtu serije, koja kroz osobne priče i znanstvena objašnjenja otkriva kako svakodnevni izbori oblikuju dugovječnost.
Buettner ističe da tajna dugog života ne leži u opsesivnom izbjegavanju smrti, već u kvaliteti življenja:
Ovo nije priča o izbjegavanju smrti, već o učenju kako živjeti.
Zajedničko svim Plavim zonama jest to da se navike koje potiču dugovječnost prenose generacijama i duboko su ukorijenjene u lokalnoj kulturi. Okoliš i način života prirodno potiču zdrava ponašanja – bez potrebe za strogim pravilima ili modernim trendovima.
Tajne najdugovječnijih ljudi
Svaka epizoda serije fokusira se na jedno područje i njegove stanovnike, a među njima se jasno izdvajaju zajednički obrasci: prehrana temeljena na cjelovitoj, pretežno biljnoj hrani, svakodnevno prirodno kretanje, život sa svrhom, snažne obiteljske veze i osjećaj zajedništva.
Zanimljivo je i to da u tim sredinama gotovo nema utjecaja društvenih mreža i moderne tehnologije. Umjesto ubrzanog tempa i stalne digitalne povezanosti, naglasak je na jednostavnosti, prisutnosti u trenutku i međuljudskim odnosima – elementima koji se, čini se, izravno odražavaju na zdravlje i dugovječnost.
“Ali mogu vam reći da najdugovječniji dobivaju 95 posto svojih kalorija iz biljaka, a samo 5 posto iz životinjskih proizvoda. Suprotno onome što kaže paleo ili Atkinsova dijeta, ti ljudi zapravo jedu hranu bogatu ugljikohidratima. Oko 65 posto njihove prehrane čine cjelovite žitarice, grah i škrobni gomolji. Bez obzira kamo idete, međuobrok izbora su orašasti plodovi. Ljudi koji jedu orašaste plodove žive dvije do tri godine duže od onih koji ne jedu orašaste plodove. Ali zapamtite, oni se kreću cijelo vrijeme, ne sjede za stolovima, u automobilima, ne gledaju TV.” (1)
1. Prirodno kretanje
U zapadnom svijetu svakodnevica je obilježena dugotrajnim sjedenjem – za radnim stolom, u automobilu, na kauču. Čak i kretanje često zamjenjujemo tehnologijom, poput pokretnih stepenica i dizala. Sve to potiče neaktivnost.
Stanovnici Plavih zona žive u okruženjima koja ih prirodno potiču na stalno kretanje. U selima stogodišnjaka na Sardiniji, primjerice, svakodnevno se savladavaju strme ulice i stepenice, što povećava potrošnju energije i dugoročno doprinosi zdravlju. Na Okinawi ljudi obrađuju vlastite vrtove, u kojima se neprestano kreću.
Dan Buettner naglašava kako ovakvo, nenametljivo kretanje ima veću vrijednost za dugovječnost od povremenog vježbanja u teretani, jer je dio svakodnevice, a ne obaveza.
2. Zdrava prehrana
Iako se prehrambene navike razlikuju od zone do zone, zajednički nazivnik svih Plavih zona jest prehrana temeljena na cjelovitoj hrani biljnog podrijetla. Ljudi jedu umjereno, ne žure tijekom obroka i rijetko se prejedaju. Rafinirani šećer i industrijski prerađena hrana gotovo da ne postoje na njihovim jelovnicima, dok meso ima sporednu ulogu.
Većina namirnica dolazi iz lokalnog, često organskog uzgoja, bez pesticida i umjetnih dodataka. Buettner se nada da će gledatelji serije, slušajući izravna svjedočanstva ljudi koji žive ova načela, bolje razumjeti zašto su doživjeli duboku starost – i osjetiti inspiraciju da usvoje slične navike.
Posebno ističe i jednostavan, ali moćan međuobrok: orašaste plodove, osobito orahe, koji se povezuju s duljim životnim vijekom, vjerojatno zbog visokog udjela omega-3 masnih kiselina.
3. Zajedništvo i krug zdravih prijatelja
Dugovječnost stanovnika Plavih zona dodatno potvrđuje koliko su snažne društvene veze važne za dug život. Obitelj je u središtu njihova života, a stariji članovi ostaju blizu i aktivni dio zajednice. Poštovanje prema starijima, kao i briga i ljubav koju primaju, zasigurno su važan čimbenik dugovječnosti.
Jednako je važno i okruženje prijatelja. Ljudi u Plavim zonama spontano se druže s osobama koje potiču zdrava ponašanja. Okružiti se ljudima koji se zdravo hrane, rado kreću ili njeguju uravnotežen život znači i sam lakše usvajati takve navike.
4. Romantično partnerstvo
Sretna i stabilna romantična partnerstva česta su među najdugovječnijim ljudima. Tijekom snimanja serije Buettner je primijetio da emocionalna bliskost i dugotrajna predanost partneru imaju značajnu ulogu u kvaliteti i duljini života.
Na otoku Ikaria posebno je postao svjestan snage zdravih partnerskih odnosa, gdje su brakovi i dugogodišnje veze izvor podrške, sigurnosti i radosti – elemenata koji se izravno odražavaju na zdravlje.
5. Osjećaj svrhe
Stanovnici Plavih zona žive život sa svrhom. Znaju zašto ujutro ustaju i osjećaju da njihov život ima smisao. Taj osjećaj svrhe – bilo kroz obitelj, rad, zajednicu ili osobne vrijednosti – daje im motivaciju, mentalnu snagu i unutarnji mir, koji se pokazuje jednim od ključnih faktora dugovječnosti.
Mjesta na kojima žive najdugovječniji ljudi
Ikaria (Grčka)
Ikaria je slikoviti grčki otok okružen tirkiznim morem, na kojem su generacije ljudi živjele samodostatno i u skladu s prirodom. Stanovnici su sami proizvodili većinu onoga što im je bilo potrebno, a njihova prehrana je jednostavna, ali izrazito zdrava. Buettner u seriji prikazuje ikarijske pčelinjake u kojima se proizvodi visokokvalitetan med, kao i tradicionalne metode proizvodnje vina. Posebno se ističe konzumacija samoniklih biljnih čajeva, poput kadulje. Život na Ikarii odvija se sporim, opuštenim tempom, uz naglasak na zajedništvu i smanjenju stresa.
Okinawa (Japan)
Na japanskom otoku Okinawi živi jedna od najdugovječnijih populacija na svijetu. Najstariji stanovnici svoj spokojan i smislen život objašnjavaju konceptom ikigai – snažnim osjećajem svrhe koji im daje razlog za ustajanje svako jutro.
Prehrana je bogata biljnim namirnicama, a gotovo svaka obitelj ima vlastiti vrt u kojem uzgajaju hranu i pritom se svakodnevno kreću. Posebnu ulogu imaju i male grupe za međusobnu podršku koje jačaju društvene veze. Okinawljani prakticiraju i pravilo hara hachi bu, što znači da prestaju jesti kada su oko 80 % siti. Ključna namirnica u njihovoj prehrani je slatki krumpir, bogat beta-karotenom.
Sardinija (Italija)
U planinskim dijelovima Sardinije stanovnici se svakodnevno kreću penjući se strmim ulicama i stepenicama, a obiteljski i prijateljski odnosi imaju središnje mjesto u njihovim životima. Večere su prilika za druženje, razgovor i povezivanje.
Muškarci Sardinije poznati su po snažnom smislu za humor – svakodnevna okupljanja i smijeh pomažu u smanjenju stresa, što se povezuje s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo je da u ovoj Plavoj zoni jednak broj muškaraca i žena doživi stotu godinu života, za razliku od ostatka svijeta gdje žene značajno prednjače.
Tajna dugovječnosti krije se i u mediteranskoj prehrani. Na Sardiniji se tradicionalno priprema kruh od kiselog tijesta fermentiranog laktobacilima, koji pomaže u stabilizaciji razine šećera u krvi.
Nicoya (Kostarika)
Stanovnici poluotoka Nicoya žive prema vlastitoj filozofiji života poznatoj kao plan de vida – osobnoj životnoj svrsi koja im daje smjer i motivaciju. Dan započinju rano, aktivni su i vrijedni, dok poslijepodne koriste za odmor i druženje.
U Nicoyi vrijedi izreka da su „stote nove sedamdesete“, jer stogodišnjaci često izgledaju i ponašaju se poput mnogo mlađih ljudi. Osim aktivnog načina života, važnu ulogu ima i prehrana temeljena na gotovo savršenoj kombinaciji kukuruza, graha i tikvica, koja osigurava sve esencijalne aminokiseline potrebne za zdravlje.
Loma Linda (Kalifornija)
Loma Linda je dom zajednice adventista sedmoga dana, koji se svojim načinom života značajno razlikuju od prosječnog američkog stanovništva. Ne puše, ne konzumiraju alkohol i velikim dijelom prakticiraju vegetarijansku prehranu. Njihovi obroci sastoje se od cjelovitih žitarica, mahunarki, voća, povrća i orašastih plodova. Buettner posebno naglašava da konzumacija jedne šake orašastih plodova dnevno može značajno povećati šanse za dulji i zdraviji život.
Tajne dugog života koje vrijedi usvojiti
Dokumentarna serija „Live to 100“ dostupna na Netflixu pruža vrijedan uvid u to kako različite kulture žive i koje im navike omogućuju dugovječnost. Serija ne nudi univerzalni recept, već niz primjenjivih principa koje možemo prilagoditi vlastitom životu.
U završnoj epizodi Buettner posjećuje Singapur, koji vidi kao potencijalni model za stvaranje novih Plavih zona putem pametne infrastrukture i javnih politika. Kao primjer navodi ograničavanje prodaje zaslađenih pića, uključujući gazirane sokove.
Ipak, upozorava da se čak i u Plavim zonama način života mijenja pod utjecajem novih generacija i modernih navika. Poruka serije ostaje jasna: ako naučimo kako živjeti kvalitetno, imamo veće šanse živjeti dugo i zdravo.
Izvori:
(1) The Blue Zones Solution: Secrets of the World’s Healthiest People – 9 Questions for Dan Buettner
(2) “Live to 100: Secrets of the Blue Zones”, dokumentarna serija na Netflixu

