Uskrs kod nas i u svijetu – tradicija puna zanimljivih, neobičnih pa čak i čudnih običaja

0

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, dan uskrsnuća Isusa Krista. Nakon četrdeset dana korizme, ponovno počinje život. Uskrs je vrijeme kad se obitelj okuplja kako bi zajedno proslavili uskrsnuće Isusa Krista, vrijeme kad se promišlja o novim počecima. Uz tradiciju i slavlje Uskrsa vežu se brojni simboli i običaji.

Uskrsni običaji se prenose s generacije na generaciju, manje ili više se razlikuju od zemlje do zemlje, regije do regije.

Simboli koje najčešće vežemo uz Uskrs su pisanice, zeko, pilići i janje pa evo odakle njihova povezanost s Uskrsom.

 

Uskrsni zec

Kako se zec se pojavljuje u proljeće i najavljuje ljepše i toplije dane, tako se i Krist, nakon muke i smrti, kao uskrsnuli iznenada pojavio među svojim učenicima. Zec je prema kršćanskom običaju glasnik Uskrsa.

 

Simbolika jaja i pilića

Jaje unutar ljuske sadrži novi život koji se rađa probijanjem ljuske. Iz tog razloga je jaje simbol novoga života te Isusova uskrsnuća. Crvena boja pisanica simbolizira Isusovu krv čijim je prolijevanjem dao žrtvu za otkupljenje ljudskoga roda. Pilići se legu iz jaja i oni su kao i jaja simbol proljeća i Uskrsa.

 

Janje

Janje je simbol čovjeka. Isus Krist je predstavljen kao Dobri pastir koji pazi na svoje ovce. Izraelci su koristili krv janjeta da bi spasili prvorođence u Egiptu.

 

Ovaj veliki kršćanskih blagdana je poznat po mnogim lijepim, zanimljivim pa i čudnim običajima.

U Hrvatskoj je u uskrsnoj tradiciji prisutno bojenje jaja. Pisanice su simbol života, tradicionalan dar. Raširen je običaj „borbe jajima”, jaja se udaraju jedno o drugo, a vlasnik jajeta koje na kraju natjecanja nije razbijeno je pobjednik.

Na Cvjetnicu je običaj ponijeti grančice na blagoslov u crkvu, a za jutarnje umivanje se koriste latice cvijeća, najčešće ljubičica, kako bi lice bilo svježe i lijepo.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se na Veliku subotu pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru ispred crkava pripremaju vjernici, a pale je kresanjem kamena o kamen. Nakon paljenja slijedi blagoslov. Vjernici pale komad drva koji nose svojim domovima. Blagoslovljena vatra u domu vjernika na simboličan način predstavlja prisutnost Boga i božjeg svjetla.

Uskrs je dan kad se okupljaju obitelji, jedu se tradicionalna uskrsna jela.

 

Najzanimljiviji običaji širom svijeta

U svijetu su običaji uistinu raznoliki te ćemo izdvojiti neke od najzanimljivijih.

Uskrs

Foto: Anastasiya Gepp

Grci njeguju jedan od najneobičnijih uskrsnih običaja. Ujutro na Veliku subotu na grčkom otoku Krfu održava se tradicionalno “bacanje lonca” kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje. Kroz prozor bacaju lonce, tave i druge zemljane posude, razbijajući ih na ulici. Neki kažu da običaj potječe od Mlečana, koji su na Novu godinu bacali sve svoje stare predmete. Drugi vjeruju da bacanje lonaca pozdravlja proljeće, simbolizirajući nove usjeve koji će se skupljati u novim loncima.

Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. Kod Skandinavaca postoji i jedan neobičan običaj, a to je gledanje kriminalističkih filmova i čitanje romana za vrijeme uskrsnih blagdana. Uskrs je Norvežanima toliko popularno vrijeme za čitanje kriminalističkih romane da izdavači izlaze s posebnim “uskrsnim trilerima” poznatim kao Paaskekrimmen.

U Njemačkoj se za Uskrs domovi ukrašavaju granama s bojanim jajima. Za djecu se u vrtove skrivaju košarice napunjene pisanicama i čokoladnim figuricama. Paljenjem uskrsne vatre od iskorištenog božićnog drvca slave i pobjedu proljeća nad zimom.

U Irskoj se zakopavanjem haringi, koje su bile glavno jelo u doba korizme i posta, označava kraj tog razdoblja.

U Francuskoj, nakon što se ponovno oglase crkvena zvona koja se nisu oglašavala tri dana, ljudi čestitaju Uskrs. Djeca stoje u krugu i na ispadanje u zrak bacaju i hvataju svoje pisanice. U francuskom gradu Hauxu svake se godine na Uskrsni ponedjeljak razbija oko 4500 jaja za divovski omlet koji se potom servira na tisuću tanjura.

U Austriji se u čast Uskrsa na visoke drvene stupove postavljaju veliki vijenci od zelenila ukrašeni jabukama, narančama i raznobojnim vrpcama.

U Švedskoj žuta boja predstavlja boju Uskrsa, a pisanice ne donose uskršnji zečevi, nego pilići. Šveđani svoje domove ukrašavaju brezovim grančicama i ukrasima od perja.

U Poljskoj kraj posta nastupa tek na uskršnjoj jutarnjoj misi, vjernici jedu hranu iz svojih košarica. U nekim dijelovima Poljske postoji i običaj polijevanja vodom na uskrsni ponedjeljak.

U Finskoj je običaj da se na Uskrs, za sreću, ljudi međusobno udaraju po leđima svežnjem brezovih grančica, a djeca izlaze na ulice te lupaju i buče kako bi najavili kraj korizmene tišine.

U Bugarskoj je običaj da najstarija žena u obitelji prvom crveno obojenom pisanicom pomiluje svako dijete u obitelji po licu za njegovo zdravlje i snagu. Obitelji i prijatelji zajedno posjećuju crkvu, nose ukrašena jaja. Kad sat otkuca ponoć, svećenik i vjernici tri puta hodaju oko crkve s upaljenim svijećama. Vjerovanje je da se svijeća svakoga tko je bio dobar kršćanin neće ugasiti bez obzira koliko jak vjetar puše.

U Španjolskoj se Uskrs smatra najvažnijim festivalom, to je prilika za slavlje i veselje. Proslave počinju Cvjetnom nedjeljom, a završavaju Uskrsnim ponedjeljkom. Španjolci se prisjećaju uskrsnuća Isusova s mnogo fanfara i radosti. U zemlji se organiziraju povorke, ljudi nose ogromne palmine listove ili maslinove grančice blagoslovljene u crkvi.

U Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj na Uskrsni ponedjeljak muškarci simbolično bičuju svoje žene šibama koje ukrase raznim vrpcama, a sve kako bi u idućoj godini očuvale ljepotu i zdravlje. “Prskanje” je popularna mađarska tradicija koja se primjenjuje na Uskrsni ponedjeljak. Ljudi vjeruju da voda ima učinak čišćenja, liječenja i plodnosti.

Jedna od zajedničkih uskrsnih tradicija u Nizozemskoj je izrada raskošno umotanih uskršnjih jaja. Nizozemski Uskrs ostaje nepotpun bez paljenja krijesa.

U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja torta “Torta di Pasqueta”, slani kolač s kuhanim jajima i špinatom. Na Siciliji se održavaju velike procesije kroz Veliki tjedan. U Firenci se Uskrs slavi običajem koji je poznatim kao ‘Scoppio del Carro’ – velika šarena kola kroz grad vuče bijeli vol sve dok povorka ne stigne pred baziliku Santa Maria del Fiore. Nakon svete mise, svećenik u kola ispali raketu u obliku golubice, čime se zapali vatromet koji se u njima nalazi.

Meksiko slavi Uskrs s velikom strašću. To je spoj kršćanskih rituala i izvornih tradicija. Jedinstvena uskrsna tradicija u Meksiku kažnjava izdajicu Judu. Mještani prave lutku, lik Jude, punu petardi koji pale. Običaj je zabranjen u velikim gradovima zbog brojnih nesreća, od kojih su neke čak i smrtonosne, ali se taj običaj i dalje prakticira u ruralnim područjima. Uskrs je idealna prilika za izradu pinata! Pinata je životinja u obliku balona koja sadrži slatkiše ili male darove. Djeca s povezom na očima pokušavaju je slomiti štapom.

U Sjedinjenim Američkim Državama roditelji skrivaju plastična jaja punjena slatkišima kako bih ih djeca tražila. Održavaju se i uskrsne povorke na kojima ljudi pokazuju svoje posebne kostime. Među najpoznatijim povorkama je ona na Petoj aveniji u New Yorku. Najpoznatiji uskrsni događaj koji se održava svake godine je Easter Egg Roll koji okuplja obitelji iz cijele zemlje na južnom travnjaku Bijele kuće. Organiziraju se različite zabavne aktivnosti, boje i ukrašavaju jaja, slušaju uskrsne priče. Glavna aktivnost je valjanje obojenog jaja s velikom žlicom za posluživanje.

Brazil je zemlja s najvećom katoličkom populacijom na svijetu pa se za vrijeme Uskrsa sve vrti oko vjerskih slavlja i obitelji. Diljem zemlje odvijaju se vjerske se službe, molitve, ceremonije uključujući tradicije poput tkanja križeva iz palminih grana.

Iako se običaji dosta razlikuju od države do države ipak je nešto svima zajedničko, a to je uskrsli Isus koji donosi mir i radost života.

 

Pripremila: Iva Šurdonja

 

Share.

Comments are closed.