Učinkoviti odnosi na poslu

0

Danas je potpuno neupitna činjenica da je ljudska strana organizacije ključ uspješnog poslovanja. Kako su odnosi jedan od bitnih aspekata tog područja, vrlo je značajno stjecati i posjedovati vještine stvaranja dobrih međuljudskih odnosa. Odgovornost za odnose na poslu djelomično je na menadžmentu, ali i na svakom pojedincu. Jer, za bilo koji odnos uvijek su potrebne dvije osobe.

Proučavajući i promišljajući temu odnosa, odjednom sam na tu temu počela nailaziti na različitim, a prije svega neočekivanim, mjestima. Tako sam u posljednjem broju Oprah magazina naišla na članak o promjenama. Autorica navodi istraživanje Alana Deutschmana, koji se odlučio pronaći koji to elementi, faktori omogućavaju ljudima i kroporacijama da se mijenjaju. Otkrio je da se promjene ne događaju zbog čvrste i snažne volje, već kroz odnos s osobom ili nekom grupom osoba koja im pokazuje put. No, to ne može biti bilo kakav odnos, nego emocionalan odnos s nekime tko inspirira, tko ulijeva nadu i vjeru i tko nas svojim ponašanjem uvjerava da i mi možemo nešto učiniti. Ako znamo da se zbog prilagodbe okruženju kontinuirano moramo mijenjati, tada značaj odnosa dobiva na svojem značaju.

Ta me informacija uvjerila da svojim tekstom nikako neću moći obuhvatiti sve aspekte na koje međuljudski odnosi utječu, i sva područja za koja predstavljaju ključni faktor uspjeha. Zato se nemojte začuditi ako ćete kroz vlastito istraživanje naići na činjenice ili zanimljivosti koje ovdje nisu obuhvaćene.

Važnost odnosa sa suradnicima

Svaka osoba teži stvaranju kvalitetnih, dobrih odnosa, i na poslu, i u privatnom životu. Kako se udio poslovnog života sve više povećava (“na štetu” onog privatnog), važnost izgradnje dobrih odnosa sa suradnicima na radnom mjestu raste. Brojne su paralele koje se mogu povući između izgradnje privatnih i poslovnih odnosa, no postoji ipak jedna ključna razlika. U privatnom segmentu našeg života imamo mogućnost izbora, tako da sami odlučujemo o tome koje ćemo osobe uključiti u naše aktivnosti, a koje ne. Na radnom mjestu, s druge strane, većina nas nalazi se u situaciji da nema mogućnost biranja suradnika, a ako tu mogućnost ima, ona se odnosi na izbor užeg kruga suradnika u vlastitoj organizacijskoj jedinici. Čak i u takvim situacijama, mora se surađivati s djelatnicima iz drugih odjela ili drugih organizacija. Poznavanje alata i vještina potrebnih za stvaranje dobrih odnosa sa suradnicima, stoga je izrazito važno. Međutim, važno je istaknuti da samo poznavanje tih alata i vještina nije dovoljno – potrebno je i ulaganje vlastite energije i truda, te puno, puno dobre volje.

U današnjem poslovnom okruženju na raspolaganju su nam mnoga sredstva za obavljanje zadataka; manje-više svi imaju moderna i brza računala, kvalitetna programska rješenja, pristup internetu i slično. Međutim, razliku između pojedinih gospodarskih subjekata čini način kako se ta sredstva, ti resursi, koriste. Nedostaje li volja i vještina zajedničkog rada, sredstva i resursi neće donijeti konkurentsku prednost na tržištu. Može se ustvrditi da nekada „dobra ekipa“ visokomotiviranih početnika može ostvariti bolje rezultate nego grupa stručnjaka koji su u međusobno lošim odnosima. Naravno, ovakav slučaj ne smije se uzeti kao pravilo, ali sigurno će se svatko od nas moći sjetiti slične situacije koju smo doživjeli.

Značaj timskog rada

Danas niti jedan posao ne može obaviti jedna osoba sama. Značaj timskog rada je vrlo eksploatirana tema, ali ne bez razloga. Količina znanja potrebnih za obavljanje nekog zadatka svakoga dana raste eksponencijalnom progresijom. Nitko od nas ne posjeduje sva potrebna znanja, niti ima kapacitete za njihovo stjecanje. Da bi se zadatak uspješno obavio, da bi se došlo do cilja, mi smo prisiljeni na suradnju s kolegama, na “ekspolataciju” njihovih znanja i vještina (kao što su i oni osuđeni na suradnju s nama i “eksploataciju” naših znanja i vještina). Bez obzira na stupanj edukacije, titulu ili društveni status, bez obzira na radno mjesto na kojem se nalazimo i koji posao obavljamo, određene ciljeve ipak nije moguće ostvariti bez potrebne suradnje s kolegama.

Za stvaranje rezultata, ostvarenje postavljenih ciljeva nužna je međusobna suradnja u čijoj osnovi leže dobri međuljudski odnosi. Kvalitetna suradnja, dobri odnosi sa suradnicima povećavaju, ako ne i uvjetuju, naše rezultate. Pored toga, utjecaj stresa kojem smo svakodnevno izloženi, biti će manji ako su s kolegama uspostavljeni dobri odnosi.

U knjizi “Kriza kao šansa” naišla sam i na zanimljive podatke o mogućim uzrocima krize. Autorica N. Osmanagić Bedenik u knjizi kaže: “Uzrok krize je često u samoj upravi, no ima i drugih područja krize menadžmenta. Ona se očituju u odnosu između menadžmenta različitih hijerarhijskih razina, u odnosima menadžmenta istih hijerarhijskih razina, te naposljetku, u odnosu menadžmenta i suradnika.” Riječ odnos se u ovom kratkom citatu spominje čak tri puta, a iz istog je vidljivo da neprikladni odnosi mogu dovesti čak i do krize tvrtke, koja može poljuljati stabilnost i konkurentsku poziciju na tržištu, a time ugroziti egzistencijalnu sigurnost svih zaposlenika.

Osim s poslovnog aspekta, kvalitetni odnosi utječu i na nas kao osobe. Taj aspekt nije važan samo zaposlenicima osobno, već i njihovim poslodavcima. Poznato je da je raspoloženje ljudi dobro kada imaju dobre odnose (na poslu i u privatnom životu). Tada se osjećaju dobro, zadovoljno, sretno, motivirano, razvijaju pozitivne emocije i samouvjerenost, a sve probleme rješavaju s lakoćom. Za poslodavce je to korisno. Nadalje, zdravstveno stanje biti će bolje, zaposlenici će biti otporniji prema bolestima, rjeđe će prolaziti kroz osobne krize, teže će padati u ovisnosti, a time će izbjeći pad radnih sposobnosti. Voljela bih misliti da su svi ti faktori nama ipak važniji nego našim poslodavcima, i da će nas ove činjenice motivirati da uložimo trud u izgradnju kvalitetnih odnosa s kolegama na poslu. Koristi će biti obostrane, u rezultatima ćemo uživati i mi, i naši poslodavci.

Na radnom mjestu svaka se osoba nalazi pod velikim utjecajem stresa, vremenski pritisak je izrazito visok, pa su reakcije i aktivnosti pod velikim utjecajem tih faktora. Te reakcije i aktivnosti uvelike utječu na radnu atmosferu, a ona opet povratno na raspoloženje zaposlenika i radnu motivaciju. Odnosi koji se stvaraju s drugim osobama zapravo su vrlo krhki. Može ih se dugo graditi, a onda uništiti jednom neprikladnom reakcijom. Radni uvjeti i trenutna situacija mogu navesti na pogrešnu reakciju kroz koju se može ugroziti stvoreni odnos. Ako su, međutim, takve situacije iznimke, a ne pravilo, tada odnos ne bi smio biti ugrožen, jer svaki odnos ima svoje uspone i svoje padove. Ako se dogodi jedan od padova, ne moramo se previše zabrinjavati, odnos ćemo lako ponovo popraviti. Uvijek je, međutim, potreban oprez, kako se ne bi učinila neka greška koja će trajno uništiti izgrađeni odnos.

Kao kratki zaključak može se utvrditi da su odnosi važni, ne samo za postizanje poslovnih ciljeva, nego i za vlastito zadovoljstvo.

mr. sc. Nataša Trojak

Share.

Leave A Reply

eighteen + nineteen =