Što sve odgovorni roditelji trebaju činiti?

0

Obitelj predstavlja prvu i najvažniju okolinu u kojoj pojedinac uči. U obitelji se uči vrednovati sebe i druge, izražavati emocije na prikladan način te kako zadovoljiti potrebe. Iz obitelji se nose temelji za budući život svakoga pojedinca, no treba imati na umu da su i obitelji podložne promjenama.

Današnje obitelji mogu biti potpune, nepotpune, samohrane, udomiteljske, posvojiteljske itd., ali sve imaju isti zadatak – pružiti pojedincu pravilnu podlogu za psihofizički razvoj.

 

“Suvremeno” djetinjstvo

Djetinjstvo je posebno važno razdoblje u životu svakoga pojedinca.

Biti dijete u suvremenom društvu nešto je drugačije od djetinjstva kakvo je bilo prije. Ono što je ostalo isto je potreba za ljubavlju, sigurnošću, uvažavanjem, prihvaćanjem, povjerenjem, igrom i slobodom. Ono što se promijenilo je tehnologija i okolina u kojoj dijete odrasta – društvo.

Istina je da su današnja djeca češće izložena medijima i svoje slobodno vrijeme provode pred malim ekranima, manje su aktivna nego njihovi roditelji u toj dobi. Suvremeni način života doveo je do toga da roditelji često život usmjeravaju prema karijeri i poslu, a manje su posvećeni obiteljskom životu.

Međutim primarna funkcija obitelji se nije promijenila. Funkcija je obitelji da štiti, socijalizira i podiže djecu. Kada je komunikacija u obitelji otvorena i jasna, komuniciranje je uspješno. Disfunkcija obitelji može proizići iz načina života. Stres je čest uzrok zanemarivanja potreba pojedinaca te se nerijetko uz stres kao posljedice vežu zlostavljanja članova obitelji i ovisnost o drogama. U takvim je situacijama potrebno uključiti stručne osobe koje će pomoći obitelji ili posredovati u rješavanju problema.

 

Zdrava komunikacija

Kada je komunikacija u obitelji jasna i poticajna, tada možemo govoriti o zdravoj komunikaciji. Zdrava komunikacija pomaže obitelji da izvrše sve funkcije, da zadovolje potrebe pojedinaca i da ostvari svoje ciljeve.

O komunikaciji treba voditi računa jer djeca oponašaju ono što vide od roditelja, a tako i model komuniciranja. Sve što govorimo i sve što činimo vide svi članovi naše obitelji, posebno djeca. Stoga je važno zapamtiti da naša komunikacija odgaja, a naš odgoj komunicira.

Seneca je zapisao: „ Tijelo je produžetak duše.“ Što znači kako i neverbalna komunikacija govori o našemu unutarnjemu stanju. Sve što gestama pokažemo itekako je komuniciranje koje drugima jasno daje do znanja kako se osjećamo i što mislimo. Djeca vrlo lako iščitaju znakove neverbalne komunikacije. Vrlo lako uoče krutost i zatvorenost u komunikaciji te takva djeca imaju malo samostalnosti i slobode za ponašanje po vlastitoj želji.

Ako su roditelji ti koji kritiziraju, moraliziraju ili ispravljaju dječje ponašanje, djeca će zataškavati emocije i prestat će imati povjerenje u članove obitelji. Nerijetko se događa da roditelji koji kritiziraju dijete, ne dopuštaju im slobodu mišljenja i govora očekuju da im djeca budu dobri i uspješni ljudi, a zaboravljaju da djeca uče po modelu. Najbolji i prvi model koji će djeca oponašati su sami roditelji. Stoga je vrlo važno od rođenja stvarati zdrave odnose i poticati otvoren model komunikacije. Samo kada smo otvoreni možemo očekivati i da će djeca biti otvorena za komunikaciju i izražavanje emocija koje je važno za zdrav psihofizički i senzorni razvoj pojedinca.

 

Deset fraza kojima bi se roditelji trebali koristiti svakodnevno su:

  • Bravo!
  • Hvala ti!
  • To je lijepo!
  • Molim te!
  • Oprosti!
  • Pričaj mi o tome!
  • Može zagrljaj?
  • Idemo zajedno!
  • Tu sam za tebe!
  • Volim te!

 

Što sve odgovorni roditelji trebaju činiti?

  • Informirati svoje dijete o njihovim pravima i obvezama.
  • Dogovoriti pravila ponašanja s djecom i pridržavati se ih.
  • Omogućiti djeci okolinu u kojoj će dijete moći zadovoljiti svoje potrebe.
  • Biti podrška djeci i u trenutcima kada je dječje ponašanje izvan prihvatljivoga, te ih učiti moralnim vrednotama.
  • Roditelji ne bi trebali kritizirati i uspoređivati dijete s drugom djecom.
  • Trebaju znati s kime s njihovo dijete druži.
  • Informirati se o uspjehu u školi.
  • Učiti vještine nenasilnoga rješavanja problema.
  • Naučiti slušati svoje dijete.
  • Odvojiti vrijeme samo za svoje dijete.

Autorica: Marta Pajdl, mag. prim. educ.

 

Share.

Leave A Reply

5 × four =