Riječ po riječ

0

Svaka riječ ima svoje značenje, snagu i frekvenciju. Njenim izgovorom upijamo ju u naše biće, naše svjesno i nesvjesno. S riječima treba biti pažljivi i treba ih dozirati.

Riječima izražavamo misli, emocije, želje. Riječima se, na temelju pravila određenog jezika, koristimo kako bi smo komunicirali s okolinom, od toga da rečemo da smo gladni, do toga da nekome ispričamo san, priču ili mu izrecitiramo pjesmu.

Kad učimo vlastiti jezik ili jezik nekog drugog govornog područja, osim gramatičkih pravila učimo i značenje pojedinih riječi. Što više riječi i njihovih značenja usvojimo lakše komuniciramo i percipiramo svijet oko sebe, stoga ne znam što se događa u zadnje vrijeme pa se pojedine riječi koriste u kontekstu u kom ne pripadaju.

Jedna od takvih riječi je riječ katastrofa. Čujem ju na ulici, u razgovoru, u javnom prijevozu. Prema www.hrleksikon.info za riječ katastrofa stoji: katastrofa (grč.), propast, slom, iznenadna nesreća, uništenje, rasulo, strahota.

U svakodnevnom govoru koristi se:

  1. za opis ćudljiva vremena
  2. za opis zahtjevnih suradnika ili nadređenih
  3. za opis partnera, prijatelja, roditelja i sl.

Zaboravljamo da svaka riječ ima svoje značenje, snagu i frekvenciju. Njenim izgovorom upijamo ju u naše biće, naše svjesno i nesvijesno. To što danas grmi, pada kiša, netko na poslu od nas traži da uložimo dodatan napor, djetetu se u jutro spava ne znači da se dogodila propast, strahota, već život.

S riječima treba biti pažljivi i treba ih dozirati, ponekad, poput otrova koristiti u malim količinama da kao i s hranom postignemo ljekovit efekt.

© Marijana (Mary) Mrvoš

(blog)

Share.

Leave A Reply

1 × five =