Položaj žena u znanosti i poslovnom svijetu

0

Hrvatska se nalazi među 8 zemalja koje su iznad prosjeka Europske unije što se tiče zastupljenosti žena u znanosti. 

 

Pozitivan primjer

Točnije, istraživanjem iz 2015. godine je utvrđeno kako žene u Hrvatskoj čine većinu upisanih studenata (57%), dok je europski prosjek znatno poražavajući jer su dobiveni rezultati kako žene u znanosti čine udio od svega 29%.

 

Drugačiji rezultati

Unatoč pozitivnim rezultatima određena podzastupljenost je i dalje prisutna o čemu svjedoči istraživanje pučke pravobraniteljice za ravnopravnost spolova gdje je na uzorku od 500 najvećih i najuspješnijih trgovačkih društava utvrđeno kako žene čine 39% ukupne strukture zaposlenih.

Istraživanjem je također utvrđen smanjen broj žena na rukovodećim mjestima te u nadzornim i upravljačkim tijelima gdje je utvrđena zastupljenost oko 20% žena.

 

Fenomen staklenog stropa

Prisutan je tzv. fenomen staklenog stropa o kojemu, između ostalih, govori i profesorica Prijić-Samaržija sa Sveučilišta u Rijeci. Naime, radi se o sveprisutnom procesu koji žene sprječava u daljnjem napredovanju, nevidljivi strop koji označava granicu ženskih dostignuća. Bilo da se radi o diskriminaciji, patrijarhalno uređenom društvu s dominantnim muškim hraniteljem ili si pak žena sama postavlja određene granice. Što se tiče posljednjeg, dokazano je kako žene često odbijaju mjesta dekanice ili direktorice tvrtke te, svojom voljom, ostaju na niže rangiranom i slabije plaćenom radnom mjestu. Žene koje su se izjasnile za ovu opciju tvrde kako one moraju proći kroz duplo više izazova i prepreka u odnosu na muškarce kako bi se kandidirale za istu višu poziciju te su utvrdile kako nemaju energije za sustavnu „borbu s vjetrenjačama“ na još odgovornijem radnom mjestu.

 

Vidljiva poboljšanja

Iako od 143 redovita člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti žene čine tek 7,9% (= sveukupno 14 članica) ohrabruje činjenica kako je na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu zaposlena 301 žena što je znatno više u odnosu na muškarce kojih je 208. Ovdje se ne radi o brojkama i nepostojećem „ratu“ između žena i muškaraca nego se samo razbija stereotip kako žene nisu prisutne u STEM područjima.

 

Pogled u budućnost

Sve u svemu, što se tiče položaja žena u znanosti i poslovnom svijetu može se utvrditi kako je situacija bolja nego prije desetak godina, no svakako uvijek ima mjesta za daljnji napredak.

Za djevojčice je pozitivan primjer činjenica kako je trenutačno na čelu Republike Hrvatske prva hrvatska predsjednica. Time se dodatno dokazuje kako je ženama, kao i muškarcima, mjesto na rukovodećim i upravljačkim funkcijama te kako zajedničkim snagama možemo uspješno djelovati za boljitak čitave zajednice.

 

 

Naslovna fotografija: Christina Morillo, Pexels

Izvori: 1.) Avelini Holjevac, I., Prijić-Samaržija, S. i Turk, M. (2009.) “Žene u znanosti: stakleni strop”, Društvena istraživanja: časopis za opća društvena istraživanja, sv. 18(6): 1049-1073.; 2.) Hina (2017.) “Čak 70 posto ispitanika rad u znanosti povezuje s muškarcima”, N1, 3. ožujka 2017.; 3.) Istraživanje pučke pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2011. godine; 4.) Klopotan I., Latin, M. i Pavlek, M. H. (2015.) “Položaj žena menadžera”, Tehnički glasnik, sv. 9(2): 227-229.

Pripremila: Alberta Požgaj

Share.

Leave A Reply

5 × one =