U vremenu kada cijene rastu brže od plaća, a sigurnost na tržištu rada postaje sve relativnija, pitanje kako štedjeti i ulagati novac za sigurnu budućnost postaje jedno od najvažnijih. Mnogi Hrvati tradicionalno vjeruju u štednju – “bolje novac na sigurnom nego rizik”. No, realnost je da štednja bez ulaganja danas gubi na vrijednosti. Istodobno, ulaganje bez štednje može biti nepromišljeno i stresno. Rješenje se, kao i obično, nalazi negdje u sredini – u mudrom balansu između sigurnosti i rasta.

1. Štednja kao temelj sigurnosti

Štednja je poput temelja kuće. Bez nje, sve što gradimo – pa i ulaganja – može se lako srušiti. Financijski stručnjaci preporučuju imati “fond sigurnosti” tj., iznos koji pokriva troškove života za 3 do 6 mjeseci. Taj novac treba biti lako dostupan – primjerice na tekućem ili štednom računu s mogućnošću brzog povlačenja, ili u obliku kratkoročnih oročenja.

Cilj štednje nije zarada, već sigurnost i likvidnost. Iako kamate koje nude banke u Hrvatskoj često ne prate inflaciju, to zapravo nije ni bit – taj novac ne služi stvaranju profita, već čuvanju mira i osjećaja sigurnosti.

2. Ulaganje kao alat rasta

Kad ste stvorili sigurnosni jastuk, vrijeme je za korak dalje – ulaganje. To ne mora značiti da postajete “investitor” u odijelu koji prati burze svaki dan. Ulaganje može biti jednostavno, dugoročno i pametno.

U Hrvatskoj su dostupni brojni oblici ulaganja:

• Investicijski fondovi – omogućuju ulaganje u dionice, obveznice i tržišta diljem svijeta, uz relativno mali početni iznos.
• Dionice – uz više znanja i volje, možete ulagati izravno u domaće ili strane kompanije putem brokera.
• Treći mirovinski stup – jedno od ulaganja za budućnost jer nudi državne poticaje i porezne olakšice.
• Nekretnine – tradicionalno popularne u Hrvatskoj, ali zahtijevaju veći kapital i dugoročno planiranje.
• Zlato i plemeniti metali – kao oblik zaštite vrijednosti u nesigurnim vremenima.

Cilj ulaganja je dugoročno povećanje vrijednosti imovine i zaštita od inflacije – riječ je o strategiji koja gradi financijsku budućnost, a ne o brzom dobitku.

3. Zlatno pravilo: Ne stavljajte sva jaja u istu košaru

Jedna od najvećih pogrešaka je staviti sav novac u jednu opciju – bilo da se radi o oročenju, jednoj dionici ili jednoj nekretnini.
Raspodijelite sredstva:

• dio u štednji (za sigurnost)
• dio u ulaganjima s nižim rizikom (npr. obveznički fond)
• manji dio u ulaganjima s većim potencijalom rasta (npr. dionički fondovi, ETF-ovi)

Ulaganje treba biti proces, a ne jednokratna odluka. Uplaćujte manji iznos redovito – primjerice 50 ili 100 eura mjesečno. Tako iskorištavate efekt složene kamate, a ujedno se manje izlažete tržišnim oscilacijama.

4. Štednja daje mir, ulaganje daje mogućnosti

Štednja vam omogućuje da spavate mirno, a ulaganje da jednog dana živite slobodnije. Najmudriji pristup nije “ili–ili”, već “i–i”. Štedite za sigurnost, ulažite za rast. I pritom ne zaboravite: najveća vrijednost nije u samom novcu, nego u miru koji donosi osjećaj da imate plan.

5. Mali koraci, veliki učinci

Ne treba čekati idealni trenutak, počnite s onim što imate. Već s nekoliko desetaka eura mjesečno možete pokrenuti štedno-investicijski plan. U Hrvatskoj sve više banaka i investicijskih društava nudi automatske planove ulaganja, uz minimalne iznose i jasne mogućnosti praćenja rezultata.

Ulaganje nije privilegij bogatih. To je navika odgovornih.

Kombiniranje štednje i ulaganja najbolji je način da izgradite stabilnu i otpornu financijsku budućnost. Štednja vas štiti, ulaganje vas pokreće. A mudrost je znati kad, koliko i gdje – s mirnom glavom i dugoročnim pogledom.

Povezano: Novac vam može pokazati kakvu sliku imate o sebi i o drugima