Iza svake netrpeljivosti obično stoji nešto dublje: neznanje, nesigurnost ili strah. Neki ljudi prema „drukčijima“ reagiraju odbijanjem, pa i agresijom, dok drugi ostaju znatiželjni i otvoreni. Ima li to veze s inteligencijom? Ili možda s obrazovanjem? Je li obrazovanje važno za toleranciju? Pitali smo umjetnu inteligenciju – i dobili odgovor koji nas je natjerao da razmislimo o školi, srcu i stereotipima.

Neznanje rađa strah

Za početak, umjetna inteligencija ne osuđuje, nego gleda podatke. A ti podaci kažu: mržnja prema „drukčijima“ često je povezana s niskom razinom obrazovanja, slabijom pismenošću i ograničenim pristupom različitim perspektivama.

Drugim riječima, kad ne znaš mnogo o svijetu – svijet te može lako prestrašiti.

Ljudi koji nisu imali priliku upoznati druge kulture, stilove života ili načine razmišljanja često ostaju zatvoreni u svoju zonu poznatog. Tamo gdje vlada nesigurnost, strah preuzima vodstvo – a strah lako postaje mržnja.

Ali nije stvar samo u inteligenciji i obrazovanju

No, važna je napomena: inteligencija i obrazovanje nisu jamstvo tolerancije. Ima visokoobrazovanih ljudi s vrlo krutim stavovima, kao što ima i jednostavnih, „životno mudrih“ ljudi koji pokazuju iznimnu empatiju.

Pamet u ovom kontekstu ne znači broj bodova na testu, nego sposobnost:

• da razmišljaš iz više kutova,
• da propituješ vlastita uvjerenja,
• da razlikuješ mišljenje od činjenice,
• i da razumiješ da „drugačije“ ne znači „opasno“.

Pametniji ljudi, osobito oni s razvijenom kritičkom pismenošću, manje se oslanjaju na stereotipe. Umjesto da „znaju sve“, oni su svjesni koliko toga ne znaju – i upravo zato ne sude olako.

Empatija: inteligencija srca

Umjetna inteligencija nas je podsjetila i na nešto važno: nije sve u glavi – nešto je i u srcu. Tolerancija ne ovisi samo o obrazovanju, već i o emocionalnoj zrelosti, sigurnosti u sebe i sposobnosti suosjećanja.

Ljudi koji su emocionalno stabilniji i manje uplašeni za vlastiti identitet rjeđe doživljavaju tuđe razlike kao prijetnju.

Netko tko zna tko je, ne osjeća potrebu da napada ono što nije.

Pamet + znatiželja = manje mržnje

Dakle, jesu li pametniji ljudi manje skloni mržnji? U prosjeku – da.

Ali ono što možda još više štiti od netrpeljivosti je znatiželja: volja da čujemo, razumijemo i pokušamo vidjeti svijet tuđim očima. Jer koliko god mi bili „u pravu“ – život nikada nije crno-bijel.

I na kraju krajeva – možda ne trebamo svi biti genijalci. Dovoljno je da budemo ljudi.