Imate li opsesivno kompulzivni poremećaj?

0

Opsesivno kompulzivni poremećaj karakteriziraju ponavljajuće misli i opsesije. Kako bi smanjila anksioznost pobuđenu opsesivnim mislima osoba izvodi prisilne i ponavljajuće radnje – kompulzije.

 

Opsesivne misli ili aktivnosti kod osoba obično nisu poveznice s trenutačnom životnom situacijom. Misli mogu biti uznemirujuće i kao takve djelovati uznemirujuće na pojedinca. Katkada mogu ograničiti osobu u dnevnim aktivnostima, doslovno vezati uz krevet bez potrebe da se pomakne s mjesta. Neugodne misli rezultiraju strahom koji može prijeći u drugu krajnost; straha od drugih osoba, zatvorenog prostora i niza drugih poremećaja.

Ponekad se dešava da opsesivne misli mogu dominirati ili ne imati nikakvu poveznicu s kompulzijama. Važno je znati da kompulzije imaju za cilj smanjiti stres kojeg uzrokuje opsesija. I zato se često vide ponavljajuće radnje kao što je pranje ruku ili potreba da svaki predmet bude na točno određenom mjestu. Misli kao takve izazivaju nervozu i stanje napetosti.

Osoba da bi to umanjila izvodi kompulzivne radnje. To su ponavljajuće radnje kojima pojedinac pokušava poništiti nametnute misli koje izazivaju strah i nervozu u osobe. Osoba je svjesna da izvođenje prisilnih radnji u pojedinim situacijama nema smisla, ali neovisno o tome ona ih mora izvesti kako bi se rasteretila nervoze.

Ponekad se kaže da je moć podsvijesti jača od želja pojedinca. Postavlja se pitanje koji je razlog i zašto je poremećaj nastao? U podlozi poremećaja, prema nekim teoretičarima, uzrok se nalazi u sjenama prošlosti.

Zapitajte se tko je od vaših roditelja ili skrbnika imao narcisoidni poremećaj i koja je to narcisoidna osoba uvelike utjecala na emocionalni poremećaj kojeg ste razvili.

Kada otkrijete osobu, možda ćete lakše krenite u rješavanje problema.

 

Share.

About Author

Doc. dr. sc. Dubravka Šimunović

Magistrirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1988. godine zaposlena je na Zdravstvenom Veleučilištu u trajnom zvanju profesor. Stručni interes usmjerila je na očuvanje mentalnog zdravlja u svim dobnim skupinama. Kao redovni profesor na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu izvodi nastavu za potrebe nekoliko Studija. Kao vanjski predavač održava nastavu na Sveučilištu u Zagrebu i Osijeku. Nositeljica je strukovnih kolegija za potrebe izvođenja nastave na Visokoj školi u Prijedoru. Uz kongresna priopćenja na tuzemnoj i inozemnoj razini jedno je vrijeme aktivno sudjelovala kao predavač na međunarodnom projektu iz mentalnog zdravlja za potrebe edukacije zdravstvenih djelatnika u Bosni i Hercegovini. Na jednoj od radijskih stanica uređuje i vodi emisiju iz područja javnog zdravstva. Tijekom 2019. diplomirala je iz područja logoterapije i egzistencijalne analize.

Comments are closed.