Dvojezičnost i najbolje vrijeme za početak učenja drugog jezika

0

Živimo na planetu na kojem se govori nekoliko tisuća različitih jezika! Činjenica da je šest jezika zastupljeno među više od 100 milijuna govornika ne umanjuje bogatstvo jezičnog šarenila.

Važnost razumljivog komuniciranja neosporna je oduvijek, posebice u vremenima brzog protoka i razmjene informacija. Razina uspješnosti te komunikacije uvelike ovisi o našoj usvojenosti jezika kojim se izražavamo.

 

Dvojezičnost

Dvojezičnost bi mogli definirati kao sposobnost osobe da se bez teškoća izražava koristeći dva zasebna jezika. Primjerice, u Istri prirodno i ravnopravno svoju tradiciju grade i čuvaju hrvatski i talijanski jezik, a djeca su odmalena izložena njihovim utjecajima, nerijetko već unutar vlastite obitelji.

U ozračju dvojezičnosti kakvo je prisutno u Istri i na Kvarneru čest je slučaj da roditelji hrvatskog govornog područja dijete upišu u talijanski vrtić, a roditelji talijanski govornici upišu dijete u hrvatski vrtić – sve u želji da ono ravnopravno ovlada i tim drugim jezikom.

 

Roditeljske dvojbe

U pozadini takvih izbora nerijetko ipak postoje roditeljske dvojbe jesu li ispravno postupili te hoće li učenje stranog jezika zasmetati daljnjem razvoju materinskog („prvog“) jezika?

Lingvistika potkrijepljena neuroznanošću rješava ovu dvojbu dajući umirujući odgovor: neće. Dječji mozak je fascinantno prilagodljiv – zovemo to plasticitet mozga – njegov prostor za kognitivnu pohranu nije ograničen i stoga ne postoje prepreke za tečno usvajanje dva ili više jezika.

Za razvoj i uspješno usvajanje jezika presudna je izloženost jeziku i sama potreba. Dijete usvaja jezik tako što mu je od najranije dobi izloženo u najrazličitijim okolnostima, s mnoštvom različitih ljudi. Pritom dijete osjeća kako mu je određeni jezik nužan da bi razumjelo svijet oko sebe, ali i izrazilo neku svoju želju ili namjeru – ono želi komunicirati sa svojom okolinom na sve složenije i preciznije načine. Oponašanjem i promatranjem, vlastitim ritmom, dijete uči jezik i naposljetku ga i savladava.

Iste zakonitosti vrijede i u dvojezičnim obiteljima; ako je dijete od rođenja izloženo dvama jezicima u različitim okolnostima, s različitim ljudima, te ako osjeća kako treba oba jezika da bi komuniciralo s ljudima koji ga okružuju – ono će naučiti oba.

 

Najbolje vrijeme za početak učenja drugog jezika

Predškolska dob dobro je vrijeme za početak učenja drugog jezika. Znanost osobito pogodnim smatra vrijeme između djetetovih 4 i 8 godina. Tada ono postaje otvorenije za aktivni socijalni kontakt, prodornije i receptivnije, a njegove vještine oponašanja modela najprikladnije su baš za produbljivanje znanja jezika – posebno uživa u baratanju zvučnim i ekspresivnim riječima i izrazima, te se veseli rimama.

 

Dobrobit izloženosti različitim jezicima

Dvojezični kontekst djetetu pruža i jednu važnu dobrobit: izloženost različitim jezicima je ujedno izloženost različitim oblicima glasova i izgovora. To djecu potiče na ciljano usmjeravanje pažnje i „izoštravanje“ sluha za prepoznavanje pojedinačnih glasova – a glasovno razlikovanje važna je predčitalačka vještina. A kako djeca i inače vrlo vješto uočavaju različitosti u načinima i stilovima razgovora među ljudima, dvojezičnu situaciju doživjet će tek kao razlikovno svojstvo više u svakodnevnoj komunikaciji.

Uobičajeno je da dvojezična djeca u početku koriste elemente oba jezika, kao i da im se periodički izmjenjuje predominacija jednog jezika nad drugim – ukoliko su kod kuće izloženi dvama jezicima.

Kao i odrasli dvojezični govornici, dvojezična djeca ponekad upotrijebe riječ jednog jezika dok govore drugim (tzv. prebacivanje kodova), što ne znači i njihovo brkanje. U razgovoru s jednojezičnim govornicima ta ista dvojezična djeca dobro će paziti da govore samo taj jezik.

 

Zadatak dvojezične djece je složeniji

Ponekad neki roditelji dvojezične djece u početku zamjećuju nešto sporiji jezični razvoj u odnosu na jednojezične vršnjake (otprilike 3- 6 mjeseci), no to nije neobično niti zabrinjavajuće – zadatak dvojezične djece ipak je umnogome složeniji.

Dvojezično dijete usvaja dva posve različita jezična i fonetska sustava – dva potpuno različita rječnika te različite gramatičke i rečenične strukture – do svoje treće ili četvrte godine počet će ih odvajati i koristiti paralelno, u različitim situacijama i s različitim ljudima.

 

Razlozi za poticanje učenja drugog jezika od najranije dobi

Za djetetovo uspješno usvajanje jezika naposljetku je presudno da ga sluša i ima prilike upotrijebiti u svakodnevnim, posve prirodnim i spontanim situacijama.

Mnoštvo je razloga i za poticanje učenja drugog jezika od najranije dobi. Suvremena istraživanja potvrdila su kako dvojezična djeca pokazuju veću fleksibilnost u razmišljanju – vjerojatno jer je njihov mozak „utreniran“ za brzu promjenu takozvanog jezičnog koda potrebnog da bi ispravno govorili neki jezik.

Dvojezična su djeca uspješnija u uočavanju i odvajanju zvukovne i značenjske razine riječi, imaju višu metajezičnu svijest – bolje razumiju odnose među sastavnicama nekog jezika, a postižu i značajne rezultate na ispitivanjima kreativnosti.

 

Ipak, najočitija vrijednost i korist znanja jezika jest lakše sporazumijevanje i naše dublje razumijevanje svijeta i različitosti. Izreka kaže kako je svaki jezik kojim govorimo bogatstvo više, ono koje nam nitko ni pod kojim uvjetima ne može otuđiti – osim možda vrlo poznih godina i biologije – a i tu istraživanja već sad daju puno ohrabrujućih rezultata.
No to je neka posve druga tema.

Autorica: Larisa Makovac, prof.pedagogije

Foto: Rondell Melling, Pixabay

Share.

Leave A Reply

one × 2 =