DUMB metoda postavljanja “bezveznih” ciljeva

0

Kao suprotnost SMART ciljevima, razvijena je i DUMB metoda, koja bi se mogla prevesti kao metoda postavljanja bezveznih ciljeva. Ovaj akronim ipak nije negativan poput svojeg naziva, jer prema ovoj metodi ciljevi trebaju biti:

  • D – doable – Mogući, izvedivi
  • U – understandable – Razumljivi, jasni
  • M – manageable – Praktični, kojima se može upravljati
  • B – beneficial – Korisni

Neki od ovih kriterija direktno se mogu povezati sa SMART metodom, no DUMB metodi svakako bi trebalo dodati kriterij mjerljivosti i vremenske određenosti. Zbog toga se kod nekih autora „M“ navodi i kao moguća oznaka za mjerljivost.

Neki od loših primjera ciljeva su:

  • Želim steći neko formalno obrazovanje.
  • Želim biti u boljoj kondiciji.
  • Želim imati više vremena za sebe.

Kada bismo te ciljeve pretvorili u SMART ciljeve, oni bi mogli izgledati ovako:

  • U rujnu ove godine upisati ću specijalistički studij za voditelja marketinga na učilištu X, sve ću obaveze (ispite, seminarske radove, kolokvije) rješavati na vrijeme i studij ću završiti u predviđenom roku, odnosno najkasnije do datuma X.
  • Do kraja ovog mjeseca upisati ću se u sportski klub X i tamo ću vježbati najmanje dva puta tjedno slijedećih pola godine.
  • Od ovog tjedna odvojiti ću za sebe minimalno tri sata, i to jedan sat tijekom radnog tjedna, a dva sata tijekom vikenda. Svaku nedjelju isplanirati ću točne termine za ta tri sata.

Jedno od čestih pitanja je i pitanje o tome koliko ciljeva odjednom možemo imati. U literaturi ne postoji usuglašen odgovor na to pitanje. Neki će autori reći da možemo imati ciljeva koliko god želimo, neki će reći da je optimalno imati 6-7 ciljeva, a neki će se ograničiti na dva ili tri. Previše ciljeva u isto vrijeme onemogućava da svoju pažnju, koncentraciju i resurse usmjerite na ono što je najbitnije, tako da se može dogoditi da zbog toga ne uspijevate ostvariti ciljeve i da budete demotivirani. Ako ciljeva ima premalo, tada je problem drugačije prirode – sporo napredujete prema svojoj „velikoj slici“, propuštate prilike iz okruženja, što opet djeluje demotivirajuće i onemogućava uspjeh. Zbog toga je najbolje, ovisno o veličini i važnosti ciljeva, imati 2-4 cilja na kojima se radi u isto vrijeme.

Kada smo identificirali ciljeve koji su nam važni, kada znamo koji su to ciljevi, tada možemo pronaći i način na koji ih možemo ostvariti. Razvijajući vještine i stječući znanja potrebna za njihovo ostvarivanje, otvaraju se i mogućnosti koje ćemo sada znati prepoznati i iskoristiti. Svaki je (SMART) cilj moguće ostvariti kroz definiranje aktivnosti i planiranje, a na taj način se razvijamo i rastemo, pa nam se neki prije nedostižni ciljevi, odjednom pokazuju kao dostižni i mogući.

U ovoj fazi izrade plana osobnog razvoja možemo definirati neograničeni broj ciljeva. Međutim, nakon što završimo s tim korakom, ciljevima ćemo odrediti prioritete te ćemo odabrati nekoliko njih na kojima ćemo u ovom trenutku raditi. Pri tome je važno da odabrani ciljevi pokrivaju više od jednog područja interesa, te da istovremeno imamo i kratkoročne i srednjeročne i dugoročne ciljeve. U ovom slučaju kratkoročnim ciljevima smatraju se oni koji se trebaju ostvariti unutar 6 mjeseci, srednjeročni su oni koji su planirani za razdoblje 6-12 mjeseci, a svi ciljevi koji se mogu ostvariti u razdoblju dužem od godinu dana predstavljaju dugoročne ciljeve. To znači da nam je za ovu fazu potrebna i vještina definiranja prioriteta. Naime, kroz definiranje ciljeva formirati će se mreža, niz privatnih i poslovnih, važnih i manje važnih, kratkoročnih i dugoročnih, jednostavnih i složenih ciljeva. Da bismo aktivnosti za ostvarenje svih tih ciljeva uklopili u vrijeme kojim raspolažemo, njima se moraju dodijeliti prioritete. Kod dodjeljivanja prioriteta možemo koristiti jednu od slijedećih metoda:

  • Jednoznačno dodjeljivanje prioriteta ciljevima, gdje oznaka 1 (ili A) predstavlja najvažnije ciljeve, oznaka 2 (ili B) srednje važne i oznaka 3 (ili c) nevažne ciljeve, one od kojih se može i odustati
  • Stephen Covey, autor knjige «Sedam navika uspješnih ljudi» predlaže da se ciljevi označavaju kombinacijom slova i brojeva, pri čemu slovo označava važnost cilja (A za najvažnije i C za najmanje važne), a broj označava hitnost (1 za hitno i 3 za nehitno)
  • Formiranje bitno-hitno matrice, gdje se ciljevi pozicioniraju u kategorije «bitno-hitno» (rješava se prvo), «bitno-nebitno» i «nebitno-hitno» (rješava se nakon «bitno-hitno») i «nebitno-nehitno», gdje se prvo vrši analiza da li je uopće potrebno raditi na tom cilju, ili ga se može odbaciti. Ukoliko se cilj ne odbaci, tada se na njemu radi zadnje.

Brian Tracy, autor popularne knjige „Pojedi tu žabu“, koja se kroz područje upravljanja vremenom bavi upravo problematikom određivanja prioriteta kaže: „Kontrolu nad svojim zadacima i aktivnostima možete uspostaviti samo do te mjere da prestanete raditi neke stvari i posvetite više vremena nekolicini aktivnosti koje vam zaista mogu promijeniti život.“

mr. sc. Nataša Trojak

Share.

Leave A Reply

5 − 2 =