Ništa vam se ne da, naglo mijenjate raspoloženje, ne možete izaći na kraj s tugom, nezadovoljstvom, svakodnevnim sivilom? Osjećate se bez snage, bespomoćni, bezvrijedni, stalno vam se negativne misli „vrte po glavi“ i ne daju vam spavati, pesimistični ste i sa strahom gledate na budućnost?
Tako se može opisati depresivno raspoloženje. Možda ste jedna od 350 milijuna osoba na svijetu koji pate od ovih tegoba. Pojavljuje se kod mladih – osobito tijekom puberteta može doći do velikih promjena raspoloženja dok se u tijelu zbivaju velike hormonske promjene, a kod nekih osoba su znakovi prikriveni, npr. izgubiš kontrolu nad vlastitim reakcijama, nemir, nezadovoljstvo ili agresivno ponašanje.
Zaboravila sam se smijati
Osobe s kojima sam tijekom posljednjih tjedana razgovarala uglavnom su mi dolazile s više-manje istim problemima. Teško im se pokrenuti, žive u strahu od otkaza na poslu, ne mogu se koncentrirati na obaveze i postavljene ciljeve, nemaju osjećaj da bi mogli biti bolje. Kroz njih sam primjetila da se i meni početkom godine bilo teško trgnuti iz zimskog sna ili odlučno „napasti“ svoje obaveze. Nije bilo nekog osobitog razloga ili većeg životnog problema, ali nedostatak snage i volje bio je stalno prisutan.
Ovo je stanje u kojem se zaboraviš smijati. Klasična medicina obično govori o kemijskoj neravnoteži u mozgu. Prepisuju se lijekovi – antidepresivi, sredstva za umirenje i sl. – koji kroz tijelo djeluju na psihičku razinu. Međutim njihove nuspojave su brojne i nekima neprihvatljive – npr. promjena vlastite osobnosti odnosno „to više nisam ja“, „samo mi se spava“ i slično.
Možemo li prirodu pozvati u pomoć?
Razgovor je prva pomoć kod depresivnog raspoloženja – važno je osobi od povjerenja (bliski član obitelji, prijateljica, (logo)terapeut) ispričati u kakvim životnim okolnostima se nalazite. Nedostatak komunikacije sigurno je jedan od razloga neraspoloženja i tuge. Ipak smo mi društvena bića i lakše nam je kada svoju patnju s nekim podijelimo. Osobito s onima koji nas razumiju i prihvaćaju takve kakvi jesmo.
I priroda nam kroz hranu nudi djelotvornu pomoć.
Npr. omega 3 masne kiseline iz ribe ili sjemenki čuvaju živčane stanice tako da jačaju staničnu membranu. Vitamin B1 (tijamin) sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa, a sudjeluje i u proizvodnji serotonina – hormona sreće. Serotonin nam je potreban pri regulaciji apetita, spavanju, pamćenju, učenju, tjelesnoj temperaturi kao i održavanju dobroga raspoloženja. Važnu ulogu ima i u opuštanju mišića, zacjeljivanju rana ali i ponašanju u društvu. Aminokiselina triptofan je važan dio ovog hormona, a nalazimo ga u ribama, bananama, kakau, zobenoj kaši i sjemenkama suncokreta.
I vitamin B6 (piridoksin) također sudjeluje u izgradnji serotonina kao i drugih neurotransmitera. Najbolji izvori ovog vitamina su meso i iznutrice, ali ga u dovoljnim količinama ima i u većini povrća i žitarica.
Uravnotežena prehrana bogata vitaminima i drugim važnim staničnim hranjivim tvarima, boravak na svježem zraku, kretanje i boravak na dnevnom svjetlu (sunce preko kože potiče proizvodnju vitamina D – koji je i prirodni antidepresiv) imaju veliki utjecaj na sprječavanje nastajanja depresivnog raspoloženja.
Postoje brojna istraživanja o utjecaju vitamina na raspoloženje i vitalnost. Uz logoterapeutski razgovor i savjet o odabiru dodataka prehrani – zajedno ćemo doći do smislenog rješenja po vašoj mjeri.
Autorica: Vedrana Nucak, kineziolog i logoterapeut
