Nađete li se često zarobljeni u nekim crnim i pesimističnim mislima? Fokusirani ste na takve misli ili događaje pa ulazite u njihovu ”duboku” analizu, pokušavajući pronaći njihovo dublje značenje i moguće posljedice? Prepoznati te crne misli i naučiti kako se nositi s njima prvi je korak prema mentalnoj slobodi i unutarnjem miru.

Ovakve mentalne aktivnosti česta su tema s kojom se susrećem u radu. Kod mnogih ljudi te misli uključuju konstantno ponavljanje negativnih iskustava u umu. I umjesto da se suoče sa svojim problemom i konkretno rade na iznalaženju rješenja, a rješenje postoji za svaki problem, osoba često zapada u začarani krug negativnih misli koje onda okidaju i neugodne osjećaje. Kao rezultat, javlja se nervoza, umor, anksioznost itd.

Najčešće čujem – ”Da, znam i sama da su moje misli neproduktivne i da se poslije ne osjećam dobro zbog njih, a opet ne mogu si pomoći. Stalno su sa mnom”!

Depresivne i crne misli su jako uporne

Upravo tako! Jer crne i negativne misli karakterizira baš njihova upornost. ”Hrane” se i osnažuju neprestanom brigom, svim najgorim mogućim scenarijima, i kao rezultat, osobi donose veliku dozu uznemirenosti. Što se više zapetljavaju u takvom razmišljanju, ljudi postaju još više uznemireni i jednostavno se ne uspijevaju oduprijeti tome.

Taj ponavljajući ciklus negativnih misli zapravo predstavlja duboko ukorijenjen obrazac razmišljanja kojega karakterizira ponovno i stalno proživljavanje ili analiziranje negativnih događaja ili misli, što može imati ozbiljne posljedice, prije svega za naše mentalno zdravlje. Takvi negativni obrasci razmišljanja najčešće su povezani s našim zdravstvenim i mentalnim stanjima, a to su anksioznost i depresija. Međutim, često se javljaju i tijekom nekog stresnog perioda u života i osjećaja nesigurnosti.

Simptomi crnih misli

Loše misli obično variraju u svom intenzitetu i obliku, i obično uključuju sljedeće simptome:

• konstantno proživljavanje negativnih događaja ili misli
• ponavljajuće misli o svojim propustima i/ili greškama
• teškoće u koncentraciji na druge zadatke ili aktivnosti
• osjećaj zaglavljenosti
• tjelesne manifestacije, kao što su bolovi u tijelu, glavobolja, i vrlo često, nesanica.

Što je u pozadini crnih misli?

Ovo su neki od čimbenika koji mogu biti uzrok:  

• Neprocesuirana traumatska iskustva: Ako se trauma i svi neugodni i bolni osjećaji ne procesuiraju na vrijeme, vrlo je moguće, a to se najčešće i događa, da osoba ostaje zaglavljena u prošlosti i u tom trenutku života kada je doživjela traumu, tako da stalno zapravo proživljava tu prošlost u sadašnjem životu.
• Nisko samopoštovanje i samopouzdanje uz koje se najčešće veže i krivo uvjerenje.
• Perfekcionizam koji će mi ”pomoći” da se riješim svih svojih nedostataka ako budem perfektna.
• Stres: Znamo da od stresa ne možemo uvijek pobjeći i da je sastavni dio života. Međutim, možemo naučite upravljati i kontrolirati stresne situacije. To znači da što bude manje stresa, bit će i manje stresnih misli. 
• Nedijagnosticiran anksiozni poremećaj ili depresija.

Povezano: Kako pronaći smisao života – da li samo postojite ili živite

Živjeti svjesno sada i ovdje i svjesno se suočavati s beskorisnim mislima 

Prvi korak u promjeni bilo kojeg ponašanja je postati svjestan trenutka kada se te misli pojave. Primjer nesvjesnih obrazaca možemo usporediti s osobom koja grize nokte kada je nervozna, često i nesvjesno provjerava e-poštu ili društvene mreže svakih nekoliko minuta. Na isti se način događa nesvjesno i negativno razmišljanje. Prema tome, kada se sljedeći put uhvatite za neku misao, pokušajte svoju pažnju odmah usmjeriti na neku dugu aktivnost.

Nadalje, kada je osoba uhvaćena u mrežu toksičnih misli, generalno postoji osnovni strah da će se dogoditi nešto loše – u kući, s djecom, na poslu, ne živite život kakav ste zamislili.

Bez obzira o čemu je riječ, pokušajte svoje negativno razmišljanje pretočiti u jednu jednostavnu rečenicu. Na primjer, “Strahujem da me muž ne napusti,” umjesto da se pitate: “Što ću ako me napusti ili ako ima drugu?” Ili, “Strahujem da mi neće produžiti ugovor na poslu,” umjesto: “Što ću ako mi ne produže ugovor?” Isto vrijedi i za zdravlje: “Strahujem da se ozbiljno ne razbolim,” umjesto: “Što ću ako dobijem karcinom?”

Testirajte svoje negativne i beskorisne misli

Nakon što ste uhvatili neku svoju beskorisnu misao, sljedeća faza je da je verificirate – “je li moja misao doista istinita?”. To znači napraviti korak unatrag i ispitati situaciju.

Na primjer, možda ste zabrinuti zbog važnog zadatka koji morate obaviti na poslu i uvjereni ste da će poći po zlu i da će svi misliti da ste neuspješni. E, umjesto da odmah prihvatite tu misao kao istinu, i osjećate se još gore, preispitajte je tako što ćete se zapitati:

• Postoje li neki konkretni dokazi za ovu moju misao i njezinu istinitost?  
• Što je najgore što se može dogoditi?
• Kolika je vjerojatnost da se taj negativni ishod o kojemu razmišljam i zbog kojega sam zabrinuta i dogodi?
• Kolika je vjerojatnost da se ne dogodi?
• Koji je scenarij najrealniji? Postoje li druga objašnjenja ili mogući ishodi?
• Postoje li neki dokazi za alternativni način gledanja na situaciju?
• Što bih preporučila prijatelju da se muči s istim problemom i tako negativno  razmišlja?

No prije nego što ih testirate, malo se više pozabavite s izvorima vaših crnih misli i okidačima. Zatim, prijeđite s misli i riječi na djela, odnosno tražite rješenje vašeg problema koji okida negativne misli. Ti okidači mogu biti: sadržaj koji konzumirate iz medija, društvenih mreža, negativnih ljudi, boli, svađa i razmirica, prejedanja, prokrastinacije itd. 

Ako vam ne ide, možete uvijek potražiti stručnu podršku. Budite strpljivi sa sobom i idite korak po korak. Upornom i dosljednom primjenom ove strategije sigurno ćete si olakšati život i biti na dobrom putu pozitivnijeg i smislenijeg načina razmišljanja koji direktno utječe na vaše sveukupno zdravlje i odnose. 

Povezano: Što kad ponestane motivacije?