Bolovi u vratu i leđima – uzroci, posljedice i liječenje

0
bolovi u vratu i ledima

Foto: Karolina Grabowska, Pexels

Muče li vas bolovi u vratu ili u donjem dijelu leđa? Jeste li znali da 80% ljudi bar jednom u životu ima bolove u vratu ili donjem dijelu leđa? Pitate se sigurno što uzrokuje te bolove i zašto su tako česti.

Odgovorit ću vam kao liječnica, specijalist fizijatar koja se bori s ovom dijagnozom kod svojih pacijenata već dugi niz godina. Ova tema je i mene zainteresirala prije devet godina kada je moj suprug prvi put rekao da ga je nešto u leđima presjeklo i da ne može ustati.

Tako je sve i počelo.

Bila sam na specijalizaciji fizikalne medicine i rehabilitacije kada smo iscrpili sve u tom trenutku dostupne fizikalne procedure i nekako se u tom trenutku riješili boli. Međutim, bol se ponovo javila nakon godinu dana i tada smo napravili magnetnu rezonancu lumbalne kralježnice i shvatili da je problem ozbiljniji.

Lumbalni dio kralježnice mog supruga, koji je tada imao 39 godina, bio je stariji za 20 godina, kako mi je objasnila kolegica radiolog koja je pogledala nalaz. U tom trenutku se pitate pa kako? Što sada?

Kao sportaš koji je uvijek trenirao mislio je da se to njemu ne može dogoditi. Kao i većina mojih pacijenata. Kako jedan pacijent reče baš danas: ”Moj tata ima sedamdeset godina i može raditi teže poslove od mene, a ništa ga ne boli.” Upravo tako, svakome se mogu desiti bolovi u vratu i leđima, nema pravila. Godine nisu bitne. U ordinaciju mi dolaze i mlađi i stariji, muškarci i žene. Ono što je zajedničko svima njima je da uvijek kasne s pregledom, trpe bolove par mjeseci, neki i par godina, a degenerativni proces na intervertebralnim diskovima napreduje i samo se čeka jedan pogrešan pokret kada će živac odgovoriti na pritisak koji mu je napravio promijenjeni disk.

diskus hernija

Foto: Ingram Image

Naša se kralježnica tijekom procesa starenja mijenja, diskovi koji su kao amortizeri između kralježaka vremenom gube vodu i tako postaju tvrdi, a kralježnica manje savitljiva. Mišići koji drže diskove na svom mjestu su mali i da bi bili jaki i obavljali svoju funkciju trebamo ih aktivirati vježbama za jačanje posturalnih mišića. Naravno da to osoba koja ima problem s kralježnicom ne radi, nego vježba velike grupe mišića koje nemaju ulogu u stabilnosti kralježnice.

 

Problem počinje puno ranije

Problem počinje puno ranije, još u djetinjstvu, kada djeca imaju lošu posturu, loše držanje i iskrivljenu kralježnicu. Roditelji pomisle da će se “to” samo ispraviti kada dijete poraste, da će se popraviti sve na bolje, a baš suprotno tomu, dešava se da je manjak tjelesne aktivnosti u djetinjstvu i adolescenciji jedan od glavnih faktora za lošu posturu i bolove u vratu i donjem dijelu leđa kada odrastemo.

Dolaze roditelji s djecom, napravimo pregled, preporučim vježbe, a roditelj kaže: ”Vježbat ćemo na odmoru kada imamo više vremena.” Ne vrijedi priča da si trebao početi s vježbanjem jučer, a ne za par mjeseci. Nakon par godina ponovo dođe dijete na pregled i vidimo i ja i roditelj da se držanje tijela nije popravilo, da su sada problemi i skolioza i kifoza i onda se pitamo kako sada dalje, što sada raditi? I ne bi oni ni tada došli, nego se dijete od 13 godina sada žali da ima bol u leđima. Djeca previše vremena provode sjedeći pred računalima, nemaju dovoljno tjelesne aktivnosti, često imaju deformaciju stopala tzv.”planta pedis ili ravna stopala” i tako, mogu reći, ispunili su sve uvjete da se jave bolovi u vratu i donjem dijelu leđa u budućnosti.

A sad se pitate pa što je s djecom koja se bave sportom, kako oni imaju loše držanje i krivu kralježnicu. Odgovor je u svakodnevnom povijenom položaju tijela, sjedenju i sportom kojim se bave nažalost ne jačaju svoje posturalne mišiće. Postoje sportovi koji još više potpomažu nastanku boli u leđima. Rukomet, tenis, dizanje tegova su samo neki od sportova koji uslijed čestih rotacija ili opterećenja kralježnice troše intervertebralne diskove, a taj proces dovodi do stanja boli u vratu i boli u donjem dijelu leđa.
Pogledajte koliko je profesionalnih sportaša operiralo kralježnicu, prestalo se baviti profesionalnim sportom jer je kralježnica rekla: “Ja ne mogu više!”

Ono što sam primijetila kada mi dođu pacijenti u ordinaciju je da postoje određena zanimanja kod kojih se češće javlja bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa. Bol u vratu češće imaju žene koje rade za šivaćom mašinom, frizerke, računovođe koji rade za računalom ili porodilje koje djecu nose u naručju.

Bol u donjem dijelu leđa je češća kod žena koje obavljaju poslove u kojima je tijelo u polusagnutom i sagnutom položaju, npr. poljoprivredni poslovi, čišćenje ili podizanje tereta. Bol u vratu češće imaju muškarci koji rade kao programeri, automehaničari, kirurzi i sva zanimanja kod kojih je položaj glave ispred tijela i pogled ka dole. Kod muškaraca koji imaju bol u leđima najčešće su to vozači autobusa, kamiona, komercijalisti i trgovački putnici koji provode veliki broj sati vozeći automobil.

 

Što učiniti kada se prvi put javi bol u vratu ili donjem dijelu leđa?

Osnovno je u prvoj akutnoj fazi mirovanje, jer će se tako izbjeći povreda živca te bolovi u vratu i leđima koji nastaju uslijed pokretanja vrata i trupa. Preporuka je popiti nešto od analgetika, lijekova protiv bolova i miorelaksante, lijekove za opuštanje mišića.

Ako se bolovi ne smire u dva do tri dana svakako trebate pregled liječnika specijaliste fizijatra koji će na osnovu kliničkog pregleda odlučiti koji su modaliteti liječenja najbolji za vas i vaš problem koji imate. Često u praksi preporučim u ovoj akutnoj fazi uz fizikalnu terapiju i kortikosteroidne lijekove, čiji je zadatak smanjenje upalnog procesa na živcu koji je prignječen, ali dešava se da ni kortikosteroidi ne mogu uvijek pomoći. To je prvi znak da treba napraviti magnetnu rezonancu vratne ili lumbalne kralježnice, ovisno gdje se bol javila.

Često se pacijenti muče godinama, a da nisu napravili ovaj pregled koji je neophodan kako bismo mogli nastaviti s liječenjem. Na osnovu magnetne rezonance se vidi na kom nivou kralježnice je problem, koliki je problem i je li pacijentu potreban neurološki pregled ili pregled neurokirurga u slučaju da je potrebna operacija kralježnice.

Osamdeset posto pacijenata nije za operaciju i bolovi se mogu vrlo uspješno riješiti fizikalnom terapijom. Najbitnije je krenuti na vrijeme s fizikalnom terapijom jer čekanjem se gubi dragocjeno vrijeme koje utječe na stupanj oštećenja živca koji je izazvao bolove.

Fizikalnom terapijom se smanjuje napetost u mišićima, poboljšava cirkulacija i regeneracija tkiva koje je oštećeno i tako se smanjuju bolovi.

Dekompresijska terapija je jedna od fizikalnih terapijskih procedura koja se pokazala sigurnom i bezbolnom metodom liječenja koja pomaže kod bolova u vratu i leđima, a koje je uzrokovala diskus hernija. Prilikom protruzije diska u vratnoj ili lumbalnoj kralježnici dolazi do pritiska diska na živac koji pripada tom nivou kralježnice i taj pritisak izaziva bol kod pacijenta.

Dekompresijskom terapijom se protrudirani disk vraća u svoje ležište, živac se oslobodi pritiska koji mu je stvarao degenerirani disk, a bol nestaje. U razgovoru s kolegicom koja radi dekompresijsku terapiju u Beogradu došle smo do zaključka da je nakon 10 dana dekompresijske terapije najbolja opcija da pacijent jednom mjesečno napravi tu terapiju kako bi održao željeno stanje bez bolova.

Jeste li znali da američki piloti nakon svakog prekooceanskog leta koriste dekompresijsku terapiju kako bi rasteretili svoju kralježnicu i preventivno smanjili moguće bolove u vratu i leđima?

Kralježnica je jedan organ-sustav koji zahtijeva pažnju i održavanje, a kada se jave bolovi u vratu i leđima najbitnija je fizikalna terapija i individualno vježbanje prilagođeno svakom pojedincu. U sklopu fizikalne terapije vježbe se uče i rade kako bi nakon fizikalne terapije pacijent nastavio s vježbama u kućnim uvjetima.

 

Do kada treba raditi vježbe?

Pitaju me često pacijenti na kontroli do kada trebaju raditi vježbe. Moj odgovor je uvijek isti. Vježbajte do kraja svog života ako želite živjeti bez boli. Redovito svakodnevno vježbanje od bar 30 minuta će vam pomoći da posturalni mišići održe kralješke diskove na svom mjestu, da ne dođe do protruzije diska što za posljedicu onda može imati pritisak na živac i bol u vratu koja se širi duž ruke ili bol u donjem dijelu leđa koja se širi duž noge. Kroz dugogodišnji rad s pacijentima koji imaju bol u vratu ili donjem dijelu leđa, iskustvo nam je pokazalo da su dva modaliteta vježbanja najbolja DNS i SCHROTH terapija.

 

DNS terapija

DNS ili dinamička neuromuskularna stabilizacija je funkcionalna metoda rehabilitacije i prevencije, koja ima za cilj aktiviranje prirodnog stabilizirajućeg sustava tijela tzv. CORE, kroz principe motoričkog razvoja. DNS vježbama se aktivira inherentni stabilizacijski sustav za ponovno uspostavljanje urođenih neuromuskularnih puteva, koji se tijekom godina gube. Kroz ponovno uspostavljanje tih puteva, pacijenti vraćaju svoje pravilne i bezbolne biomehaničke funkcije.

DNS rehabilitacija je strategija čija načela imaju korijene u neurofiziologiji, motornom razvoju djeteta prilikom uspostavljanja stojećeg stava tj. uspravljanja oko prve godine života i kontroli i refleksnoj lokomotorici. Živčani sustav bebe počinje sazrijevati i njena postura i obrasci kretanja razvijaju se međusobno povezano. Ispravni obrasci kretanja čvrsto su ugrađeni u živčani sustav, što znači da zdrave bebe ne moraju učiti kako se pravilno razvijati. Iz tog razloga, specifični obrasci kretanja i redoslijed u kojem se pojavljuju su uvijek prisutni kod većine djece u razvoju.

Razvoj stabilizacije kralježnice postiže se odgovarajućom funkcijom dijafragme i dna zdjelice, kao i intra-abdominalnim pritiskom. To se događa prirodno tijekom razvoja novorođenčadi i dojenčadi i bitan je element jer dovodi do još jedne prekretnice gdje beba može započeti proces okretanja. Kako razvoj napreduje, posturalno sazrijevanje omogućava pravilan oblik kostiju i centriranje zglobova. Centriranje zglobova podrazumijeva mehanički razvoj kroz pokret. Prije bilo kakvog ciljanog kretanja, moraju se aktivirati određeni mišići stabilizatori koji su odgovorni za zdravu posturu. Mišići stabilizatori moraju olakšati pravilno kretanje cijelog lanca ili će kretanje kompenzirati drugim mišićima čija primarna funkcija nije stabilizacija.

Stabilizacijski mišići su “izdržljivi”, otporni na zamaranje, dok se primarni mišići kretanja zamaraju prilično brzo. Mišići kretanja koji prisilno preuzimaju ulogu stabilizatora mogu postati preopterećeni i posljedica je da pokreti koje oni rade neće biti učinkoviti, a tijelo neće imati potreban balans i stabilnost. To će dovesti do nestabilnosti kralježnice uslijed preopterećenja diskova i zglobova kralježnice. Nestabilnost kralježnice se manifestira različitim bolnim problemima i upravo je to korijen većine dijagnoza.

Zato su vježbe po konceptu DNS-a odlične za aktiviranje mišića stabilizatora kralježnice. Vježbe se rade s fizioterapeutom koji ima licencu za DNS terapeuta i rade se individualno, a zatim se mogu raditi u malim grupama.

 

SCHROTH terapija

SCHROTH kineziterapija je drugi modalitet vježbanja koji se pokazao uspješan kod bolova u leđima. Schroth terapija predstavlja najsveobuhvatniju metodu liječenja, točnije vježbanja, koja se koristi u tretmanu skolioza (iskrivljene kičme u jednu stranu) i kifoze (povijena leđa ka naprijed). Schroth terapija koristi vježbe 3D dizajnirane da zaustave progresiju kifoskoliotičnog držanja i poboljšavaju kvalitetu života.

Cilj Schroth vježbi je derotacija, ispravljanje i stabiliziranje kralježnice. Schroth terapiju kod problema boli u leđima preporučujemo kod odraslih koji imaju loše držanje, kifotično držanje ili skoliozu koja je i dovela do boli u leđima. Korekcija i derotacija kralježaka kralježnice vrši se uz Schroth vježbe i ovim vježbama se ublažavaju i eliminiraju bolovi, jača vitalni kapacitet pluća, a to sve poboljšava držanje tijela i posturu.

Vjerujem da ste čitajući ovaj tekst ozbiljno shvatili svoje bolove u vratu ili donjem dijelu leđa. Bolovi u vratu i donjem dijelu leđa su česti, ali prevencijom možete spriječiti nastanak problema. Najbitnije je obratiti pažnju na položaj tijela prilikom sjedenja i rada, baviti se tjelesnom aktivnošću koja će pomoći vašoj kralježnici, primjerice pilatesom.

U slučaju da već imate bol u vratu i donjem dijelu leđa, najbitnije je što prije postaviti točnu dijagnozu liječnika specijaliziranog za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i što prije započeti fizikalnu terapiju.

Vaša,
mr. sc. Gordana Ljoljić Dolić, dr. med.
specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije

 

Share.

Comments are closed.