3 glavna razloga zašto pametni ljudi rade glupe stvari

0

Htjeli mi to priznati ili ne, svi smo učinili hrpu glupih stvari u životu.

 

Oni koji priznaju imaju veću mogućnost sljedeći put učiniti bolje. No, to je samo veća mogućnost. Ne znači da će biti tako, a ne znači niti da nas samo priznanje neumitno vodi do onoga što želimo.
Nekako sam uvjerenja da je na svijetu puno više pametnih ljudi nego što se čini i to iz dva razloga.
Pametni ljudi mogu činiti glupe stvari, kako smo već rekli. Stoga imamo dojam da je više glupih stvari što je zapravo samo dojam. Tom dojmu pomaže i drugi razlog.

Drugi razlog je glasnoća.

Glupe stvari gotovo uvijek odjekuju glasnije od pametnih. Kada se dogodi nešto pametno, negdje u nama se to učini normalnim i nemamo potrebe to posebno naglašavati ili isticati iako bismo baš to trebali učiniti.

Glupu stvar s druge strane svi primijetimo, dijelimo, govorimo o tome, ljutimo se ili smijemo.

No, vratimo se na početak.

 

Zašto ti, zašto ja iako smo inteligentni ponekad učinimo nešto glupo?

 

1. Zakon velikih brojeva

Mi dnevno činimo hrpu stvari. Ne postoji način da sve učinimo krajnje dobro, mudro, inteligentno, razborito i kvalitetno. Koliko god podižemo standard, naš prosjek će činiti one iznad i ispod prosječne akcije. I bit će ih bez obzira na kojem smo nivou stručnosti. Ovaj zakon može biti ublažen našim fokusom. Istina je da što smo fokusiraniji na ono što želimo te više pozornosti dajemo onome što upravo sada radimo, manja je mogućnost pogreške.

Tada umjesto prave gluposti činimo tek nevažne greške, a to nam naravno utječe na onaj naš prosjek.

Pravilo je: što više fokusa, manje gluposti.

Želiš li smanjiti količinu i snagu gluposti, svakako dakle poradi na fokusu. A fokus ćeš značajno pojačati ako uživaš u onome što radiš.

 

2. Nasljeđe

Bez obzira koliko smo inteligentni, imamo nešto iz naše prošlosti što utječe na nas. Bilo iz vlastitih iskustava ili naslijeđeno od roditelja ili nekih drugih autoriteta.

Nasljeđe nas može skupo koštati.

Sve naslijeđeno je dio našeg identiteta, no neke smo stvari ojačali tijekom vremena, a neke oslabili.

To smo do sada činili nenamjerno i bez nekog plana.

Idemo sada o tome razmisliti.

Promisli o svemu što znaš da je nasljeđe u tvom životu. Ponašanja, razmišljanja, ljudi, stvari, interesi…

Napravi listu. A zatim sve s liste podijeli na ono što te vodi tamo gdje želiš biti te na ono što ne želiš imati u vlastitom iskustvu.

Odmah ćeš doći do jasnoće za većinu stavki na obje liste.

Točno ćeš znati što želiš prestati raditi, a što želiš još malo pojačati.

Kada to razumiješ, samo nastavi živjeti po ovim svjesnim izborima.

 

3. Da bismo pripadali

SVI ovo radimo. Bez iznimke. Iz ovog razloga sam učinio toliko glupih i skupih pogrešaka da ih ne mogu niti nabrojati.

Sada sa zadovoljstvom mogu reći kako sam ih doveo na izuzetno nizak nivo. Nivo na kojem mogu živjeti i ne osjećati štetu.

Pripadanje i želja za pripadanjem je duboko utkana u nas. Naš limbički sistem je zadužen za to. No nigdje ne piše da moramo raditi glupe stvari ili nešto sebi na štetu kako bismo pripadali.

Pripadat ćemo uvijek. Onoj ili ovoj skupini. Problem nastaje kada želimo biti dio nečega bez obzira na sve. tada postajemo potrebiti i počinjemo raditi protiv sebe. To je potpuno nepotrebno i štetno.

Evo i lijeka. Prvi korak je svakako promatranje. Kojim zajednicama pripadaš?

Podsjeti se svih. Klubova, grupa na društvenim mrežama, poslovnim organizacijama, interesnim skupinama unutar kolektiva, partnerstvima, hobijima, zanimanjima, obiteljskim krugovima…

Toga je jako puno.

Na prvu ćeš možda primijetiti da ih ima dosta u kojima zapravo niti ne sudjeluješ. Izađi iz njih.

Time navikavaš sebe na izlazak iz krugova koji ti više ne služe. I to bez ikakvih negativnih posljedica.

Sada kada su te nebitne zajednice počišćene i kad imaš iskustva s izborom izlaska iz takvih krugova, možeš krenuti u procjenu što ti ne služi u odnosima koji su ostali.

Bol isključenosti može biti velika dok u perspektivu ne staviš ono što bivanjem u odnosu gubiš.

Ako je gubitak veći nego dobrobit, vrijeme je za izlazak iz tog odnosa.

Na kraju, evo jedne olakotne okolnosti.

Iz odnosa ne moraš izaći potpuno. Možeš izaći samo iz dijela odnosa koji ti ne služi. (Iako ovo može biti vrlo sklizak teren).

 

Ako želiš  i poslušati ovu kolumnu klikni na LINK.

 

Na kraju, vjerujem da te je ovo zainteresiralo i potaknulo na istraživanje.

Ako si spremna zakoračiti dublje u sve ovo, razumjeti sebe i svoj život još bolje i doći do svojih istina, javi se na besplatan razgovor.

Iz srca, Miro

 

Share.

About Author

MIROSLAV SKENDER

TRENER OSOBNOG RAZVOJA Kao trener osobnog razvoja svoje klijente sigurno vodi putem do spoznaje vlastite vrijednosti i prihvaćanja odgovornosti za svoj život u svakom trenutku, kao i mogućnosti da postanu svjesni kreatori i lideri. Uz coaching, sa suprugom Jelenom vodi njen uspješan i po svemu drugačiji fitness studio u kojem se vježba pametnije, tijelom i duhom. Zajedničkim snagama i znanjem stvaraju zanimljiv miks fizičkog i nefizičkog napretka. Tekstovi su proizašli iz osobnog iskustva i rada s klijentima. Miroslav kaže: „Nekad jedna rečenica može promijeniti nekome život. Možda ću nekome pomoći da čuje svoju rečenicu koja mijenja život."

Comments are closed.