Ubrajate li se među one koji sve nastoje odraditi sami ili ste svjesni prednosti delegiranja? Vještina delegiranja je jedna od najpoželjnijih vještina uspješnog menadžera. Nedovoljno ili neodgovarajuće delegiranje vas može dovesti do neuspjeha.
Ključ delegiranja je u definiraju konkretnih zadataka. Pri tome treba voditi brigu o elementu povratne informacije, o načinu kako obaviti i kome povjeriti zaduženja te koji su nam krajnji poželjni rezultati koji će polučiti zadovoljstvom obavljenim poslom.
Izgovori poput “bit će brže ako to napravim sama”, “strah me da će se nešto propustiti”, “nitko to ne radi bolje od mene”, “ako prepustim dio poslova izgubiti ću kontrolu”… su samo izgovori! Princip „uradi sam“, uvijek se oslanjajući samo na svoje snage, dovodi do preopterećenosti i vremenom do gubitka kontrole te grešaka koje se ne bi dogodile da smo svoje snage i energiju ravnomjerno rasporedili na cijeli tim.
Najčešći razlozi zbog kojih se izbjegava delegiranje
- sigurni smo da mi to možemo učiniti najbolje
- nismo sigurni da suradnik to doista može napraviti kvalitetno
- duže nam traje davanje objašnjenja zadataka, nego da to učinimo sami
- ako delegiramo zadatke i poslove, dat ćemo članovima tima mogućnost pokazivanja znanja i vještina, osnažiti ih, ali pri tome mi možemo izgubiti
- vrlo je teško naći tako sposobne suradnike kojima možemo s povjerenjem delegirati zadatke i poslove
- strah od odgovornosti
Zadatke treba preraspodijelili na pravi način, kako sebi, tako i članovima tima. Potrebno je napraviti plan – znati kako delegirati, što delegirati, što ne delegirati, kome delegirati i na kraju ne zaboraviti da odgovornost za (ne)obavljeni posao ostaje na nama.
Autorica: Doc. dr. sc. Dubravka Šimunović
Profesorica na Zdravstvenom Veleučilištu
Foto: Tumisu, Pixabay
