Najbolji načini da se riješite kratkovidnosti ili minus dioptrije

Pinterest LinkedIn Tumblr +
kratkovidnost

Foto: Apostolos Vamvouras, Unsplash

Kratkovidnost tj. miopija je stanje koje se javlja kod velikog broja ljudi i jedno je od najučestalijih „problema“ s očima. Na svu sreću, miopija se veoma lako može popraviti nošenjem naočala, leća ili pomoću operacije.

Ako ste primijetili da ne vidite dobro objekte koji su udaljeni od vas, kao što su prometni znakovi sve dok im se ne približite na nekoliko metara, ali s druge strane knjigu možete čitati bez ikakvih problema, sve su prilike da je u pitanju kratkovidnost (dioptrija minus) tj. miopija.

 

Što uzrokuje kratkovidnost?

Kad je u pitanju kratkovidnost ili minus dioptrija, krivca treba tražiti u strukturi vašeg oka. Kada je očna jabučica previše dugačka ili je rožnica – zaštitni dio vašeg oka previše zaobljen, svjetlost koja dolazi do oka s prednje strane mrežnica se jednostavno ne fokusira na pravi način. Jednostavnijim rječnikom rečeno, ne vidite dobro i potrebna vam je dioptrija na daljinu.

Slika koju vidite fokusira se s prednje strane mrežnice, dijela oka koji je osjetljiv na svjetlost, umjesto direktno na mrežnicu i upravo to uzrokuje zamagljen vid. Ovo stanje doktori nazivaju i refraktivna greška.

Koliko vremena provodite u zatvorenom, a koliko na otvorenom prostoru, također može utjecati na vid i zdravlje očiju. Ako provodite nesrazmjerno mnogo vremena čitajući, pišući ili za računalom to može biti okidač za kratkovidost ili miopiju. Ipak, u većini slučajeva, stvar je genetike. Ako vaši roditelji imaju kratkovidnost, vrlo je vjerojatno da ćete i vi biti kratkovidi.

Iako kontrast između vanjske i unutrašnje svjetlosti može povećati stupanj kratkovidnosti tijekom razvojne faze, važno je da svojim očima osigurate balans između sunčeve i umjetne svjetlosti. Tako ćete djelovati na smanjenje opterećenja na vaše oči, a samim time smanjit će se i stupanj kratkovidnosti.

Vjerovali ili ne, kratkovidost ili miopija ima veze i s demografskim kategorijama pa je tako dokazano da je češća kod ljudi s azijskim porijeklom. Kad je u pitanju starija populacija, kod njih je kratkovidnost najčešće rani pokazatelj katarakte. Iako se najčešće javlja u pubertetu, može se javiti u bilo kojoj dobi.

 

Vrste miopije

Visoka kratkovidnost definira se kao nešto ozbiljnije stanje od obične miopije. U slučaju visoke miopije očna jabučica raste više nego što bi trebalo i postaje veoma dugačka s prednje i zadnje strane. Osim što dovodi do potrebe za dioptrijom na daljinu, ovaj oblik kratkovidnosti može povećati rizik i za neka druga stanja kao što su katarakta, glaukom ili odvojena mrežnjača.

Degenerativna kratkovidnost naziva se još i patološka ili maligna miopija, veoma je rijetka, a obično se nasljeđuje od roditelja. U slučaju ove vrste kratkovidnosti, očne jabučice postaju duže veoma brzo i tako nastaje ozbiljna miopija. Degenerativna kratkovidnost najčešće se pojavljuje u tinejdžerskim ili adolescentskim godinama. Degenerativna miopija se često pogoršava kako odrastamo. I ovaj oblik miopije može povećati rizik od nekih drugih stanja kao što su odvojena mrežnjača, abnormalan rast krvnih žila oka i glaukom.

 

Simptomi koji ukazuju na miopiju

Kad su u pitanju simptomi koji će vam pomoći da prepoznate je li u pitanju kratkovidnost ili ne, stvari su vrlo jednostavne.

Simptomi miopije su sljedeći:

  • Zamagljen vid kad gledate predmete koji su udaljeni.
  • Potreba da škiljite ili dijelom zatvorite oči da biste bolje vidjeli.
  • Glavobolja uzrokovana naprezanjem očiju.
  • Poteškoće s vidom za vrijeme vožnje, posebno noću.
  • Kao što smo već nekoliko puta napomenuli, kratkovidnost se obično detektira u djetinjstvu i to između ranih školskih dana i tinejdžerskih godina i zato je veoma važno obratiti pozornost pokazuje li vaše dijete neke od simptoma.
  • Škiljenje.
  • Potreba da sjede blizu televizora, monitora ili školske ploče.
  • Niste svjesni udaljenih predmeta.
  • Žmirkanje.
  • Dijete često trlja oči.

 

Kada je potrebno javiti se doktoru ako sumnjate na kratkovidnost?

Ako vam problem s prepoznavanjem udaljenih predmeta uzrokuje poteškoće kod obavljanja svakodnevnih obaveza ili ako vam kvaliteta vida utječe na kvalitetu života, onda je vrijeme da posjetite oftalmologa koji će odrediti stupanj kratkovidosti i dati vam savjet što je u vašem slučaju najbolja opcija za korekciju vida.

S obzirom na to da problemi s vidom nisu uvijek lako uočljivi postoje određene preporuke kada bi i koliko često trebalo kontrolirati oči.

Ako ste odrasla osoba koja je pod visokim rizikom od bolesti oka kao što je glaukom onda biste trebali ići na redovite kontrole očiju koji uključuju širenje zjenica svake dvije godine, čak i ako ne primijetite nikakve simptome i to kad napunite 40 godina.

Ako ne spadate u rizičnu grupu, ne osjećate nikakve simptome, onda biste oči trebali kontrolirati prema sljedećem rasporedu:

  • Svakih pet do deset godina između 20. i 30. godine
  • Svakih dvije do četiri godine između 40. i 45. godine
  • Svakih jedne do tri godine između 55. i 64. godine
  • Svake ili svake druge godine nakon navršenih 65. godina
  • Ako nosite naočale, kontaktne leće ili imate određene probleme, onda na kontrole treba ići redovito, prema preporuci vašeg oftalmologa.

 

Korekcija minus dioptrije

Dijagnoza miopije ili kratkovidnosti se postavlja nakon osnovnog pregleda oka koji uključuje procjenu refrakcije kao i fizički pregled oka. Procjenom refrakcije se utvrđuje imate li neki problem s vidom kao što su kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam ili presbiopija.

Nakon postavljanja dijagnoze, doktor će vam preporučiti nekoliko vrsta korekcije minus dioptrije koje podrazumijevaju nošenje korektivnih leća u vidu:

  • Naočala za vid koje su najjednostavniji način za izoštravanje vida koji je kratkovidnost pogoršala, a trenutno postoje razne vrste stakala kao što su: bifokalna, trifokalna i progresivna multifokalna stakla.
  • Kontaktne leće se nose direktno na oku, dostupna su u raznim varijantama i materijalima, uključujući meka i tvrda, gas propusna u kombinaciji sa sferičnim, toričnim i multifokalnim dizajnom. Pitajte svog oftalmologa koje su prednosti i nedostaci određenih kontaktnih leća i što bi moglo biti najbolje za vas kada je u pitanju dioptrija minus.
  • Laserska operacija oka je u posljednje vrijeme veoma popularan vid korigiranja dioptrije jer se radi o trajnom rješavanju problema. Tijekom ove operacije kirurg pomoću lasera ili nekog drugog alata stvara tanki preklop na samom vrhu površinskog sloja rožnice. Nakon toga rožnica se oblikuje pomoću drugog lasera, a režanj se vraća na svoje mjesto.

U slučaju visoke miopije, utvrđeno je da posebne leće ili kapi za oči na bazi atropina mogu biti efikasni za usporavanje progresije, a u nekim slučajevima oftalmolog će predložiti operaciju zamjene katarakte ili prozirnih leća.

 

Miopija – liječenje i tretmani pomoću kojih se može zaustaviti progresija kratkovidnosti

Već godinama se rade istraživanja koja bi trebala naći efikasniji pristup djelovanja na kratkovidnost kako bi se zaustavilo pogoršavanje miopije koje dolazi s vremenom.

Terapije koje su se dosad pokazale najefikasnijim za liječenje miopije su:

  • Površinski lijekovi, atropinske kapi koje se često koriste za širenje zjenica i uglavnom su sastavni dio pregleda oka prije i poslije operacije. Atropinske kapi mogu pomoći i da uspore progresiju kratkovidnosti.
  • Više vremena provedeno vani, posebno tijekom adolescentskih godina, može smanjiti rizike koji utječu na pojavu kratkovidnosti, a znanstvenici smatraju da izlaganje ultra-ljubičastim zracima može utjecati na molekularnu strukturu oka i tako pomoći da oko zadrži normalan oblik.
  • Dvofokusne kontaktne leće su noviji oblik korekcije miopije za koje je dokazano da usporavaju progresiju kod djece između 8. i 12. godina starosti.
  • Ortokeratologija je procedura tijekom koje se nose tvrde, gas propusne kontaktne leće nekoliko sati dnevno dok oko ponovno ne dobije zakrivljen oblik. Nakon toga, leće se nose rjeđe kako bi se oblik oka održavao. Ako u potpunosti prestanete s ovim tretmanom za kratkovidnost, oko se može vratiti u prvobitni oblik. Postoje dokazi da ove leće usporavaju produženje kratkovidne očne jabučice što djeluje na to da se miopija uspori.

 

Ako vam doktor potvrdi da je u pitanju miopija važno je slijediti savjete koji će vam sigurno pomoći da usporite progresiju prirodnim putem.

  • Redovito odlazite na preglede.
  • Kontrolirajte kronična oboljenja, ako ih imate.
  • Zaštitite oči od sunca.
  • Spriječite povrede oka.
  • Neka vam prehrana bude bogata nutrijentima.
  • Ostavite cigarete.
  • Koristite prave korektivne leće.
  • Uvijek koristite dobro osvjetljenje.

Javite se vašem oftalmologu ako vam se javi iznenadni gubitak vida s ili bez boli, iznenadno zamagljen vid, dupli vid, bljesak pred očima, crne točkice.

Share.

About Author

Dr. Bojan Kozomara, oftalmolog

Bojan Kozomara, doktor medicine, specijalist oftalmologije

Comments are closed.