Balansiranje poslovnih i obiteljskih obveza majki u vrijeme pandemije

Tri profesorice s Ekonomskog fakulteta u Splitu provode zanimljivo istraživanje vezano uz raspodjelu obveza unutar obitelji za vrijeme pandemije i financijsku pismenost žena.

S obzirom da u nedjelju 9. svibnja obilježavamo Majčin dan, s nama su podijelile dio rezultata istraživanja koje je još u tijeku, a koje se odnosi na privatni i poslovni život majki u Hrvatskoj u vrijeme pandemije. Istraživanje je provedeno na uzorku žena dobi 26 do 50 godina.

Pandemija je donijela niz promjena u svakodnevnom životu obitelji. Uz ekonomsku i zdravstvenu neizvjesnost, nove okolnosti, poput rada od kuće i obrazovanja djece na daljinu, unijele su nova opterećenja u život obitelji i značajno promijenile dosadašnju organizaciju i funkcioniranje obiteljskog života.

Neka recentna istraživanja (WTO, 2020) ukazuju na to da su veći dio tereta povećanja poslova zbog pandemije podnijele žene. Po tom pitanju iznimka nije ni Hrvatska. Promjene su vidljive u privatnom i poslovnom životu žena, a posebno su izražene kod zaposlenih žena koje imaju djecu. Balansiranje između poslovnih obveza, rada od kuće te porasta tzv. neplaćenog rada (engl. unpaid job/work) poput brige za djecu, starije i/ili oboljele i kućanstvo izazovi su koje je donijela pandemija.

Neplaćeni rad

Uz promjene na radnom mjestu, pandemija je majkama donijela i dodatni rad kod kuće. Pored plaćenog posla, opterećenost majki je snažno izražena dodatnim neplaćenim poslovima u kući.
Naime, zbog potrebe otkazivanja pomoći u kućanstvu koje su prije pandemije možda i imale (plaćena pomoć oko poslova čišćenja, peglanja i slično, ili pomoć baka i djedova oko djece), a u cilju zaštite zdravlja, situacija se još i dodatno pogoršala.

Pozicija u kojoj su se zaposlene majke našle naziva se i tzv. četvrta smjena (eng. fourth shift). Ona je itekako zahtjevna i rezultira u dodatnom opterećenju koje može dovesti i do tzv. izgaranja (eng. burnout), o čemu se dosta i raspravlja u novije vrijeme.

Neplaćeni rad češće obavljaju žene nego muškarci, dijelom zbog ukorijenjenih tradicionalnih rodnih uloga, a dijelom zbog obilježja ekonomske participacije žena odnosno poslova koje obavljaju i za koje je vjerojatnije da će biti honorarni (engl. part-time), fleksibilni i manje plaćeni (Power, 2020).

Disproporcionalna raspodjela tereta neplaćenog posla na žene ne samo da je fizički naporna i dugotrajna, već može tijekom vremena negativno utjecati na njihova osobna primanja, mogućnosti edukacije i profesionalnog razvoja i napretka, odnosno dugoročnu financijsku poziciju (uključujući i iznos mirovine).

Prema nekim istraživanjima, majke s dvoje djece, prije ovih izvanrednih pandemijskih uvjeta, bile su pod 40 % višim stresom od prosječne osobe (Chandola i sur. 2019., prema Power, 2020.). Dodatno, rezultati najnovijih studija ukazuju da su posebno majke, i to zaposlene majke, najsnažnije pogođene ograničenjima koje je donijela pandemija (tzv. korona kriza). Preliminarni rezultati istraživanja pokazuju da je i u Hrvatskoj situacija slična te je važno ukazati na težu poziciju majki koje su izložene velikim pritiscima i mnogo većem opterećenju nego prije.

Dodatna opterećenost majki neplaćenim poslovima u vrijeme pandemije

Rezultati pokazuju kako su majke, u odnosu na razdoblje prije pandemije, u najvećem opsegu dodatno opterećene poslovima obrazovanja djece zbog zatvaranja škola i prelaska na online nastavu. No, na leđima majki je i velika količina dodatnog tereta svakodnevnih poslova u kućanstvu i brige za starije članove obitelji.

• 52,4 % majki je izjavilo kako su dodatno opterećene poslovima obrazovanja
• 40,3 % majki je izjavilo kako su dodatno opterećene svakodnevnim kućanskim poslovima
• 38,13 % majki je izjavilo kako su dodatno opterećene brigom za starije članove obitelji
• 20,4 % majki je izjavilo kako su dodatno opterećene njegom članova obitelji.

Rad od kuće

Zbog protu-pandemijskih mjera, mnoge žene su bile primorane prijeći na rad od kuće. Tradicionalna percepcija u javnosti jest da rad od kuće nije rad, već blagodat. Stoga često i sami članovi kućanstva prebacuju dio neplaćenog rada i svojih dužnosti u kućanstvu na majku jer je ona kod kuće, a ne „na poslu“.

Rezultati istraživanja pokazuju da je majkama koje rade od kuće ipak teže. Naime, radom od kuće teško je razgraničiti radno vrijeme jer se obveze plaćenog posla isprepliću s neplaćenim obiteljskim obvezama. U takvim situacijama raste vjerojatnost većeg ukupnog opterećenja majki koje od nula do 24 sata trebaju balansirati posao i obiteljske i kućanske odgovornosti (odrađuju četvrtu smjenu).

Raspodjela obaveza i prije pandemije nije išla u korist žena. Kada je riječ o raspodjeli obaveza između članova obitelji, većinu obaveza u pandemiji preuzimaju majke, a u odnosu na slobodno vrijeme prije pandemije sada imaju puno manje vremena za sebe. Zanimljiv je podatak prema kojemu majke koje rade od kuće imaju manje vremena za sebe od majki koje ne rade od kuće.

Raspodjela obveza u obitelji

• 45 % majki kaže da je za vrijeme pandemije većina obaveza u kući na njima
• 46,4 % majki se u potpunosti ili djelomično slaže s činjenicom kako nemaju vremena za sebe kao prije pandemije
• 56,4 % majki koje rade od kuće kažu kako nemaju vremena za sebe kao prije pandemije
• 37,6 % majki koje ne rade od kuće kažu kako nemaju vremena za sebe kao prije pandemije.

Majke koje svoj plaćeni posao obavljaju od kuće u većoj mjeri smatraju da su svoje slobodno vrijeme u pandemiji izgubile (žrtvovale), u odnosu na žene koje su nastavile raditi izvan kuće (tj. fizički odlaziti na posao).

Stres u vrijeme pandemije

Nadalje, rezultati pokazuju da, zbog dodatnih ograničenja, pritiska i opterećenja koji su se pojavili zbog novonastale krizne situacije, majke osobno, ali i na razini obitelji doživljavaju stres u jačem intenzitetu nego prije.

• 62,2 % majki je izjavilo kako im se razina stresa u obitelji u vrijeme pandemije povećala
• 65,3 % majki je izjavilo kako im se razina osobnog stresa u vrijeme pandemije povećala.

Promjene vezane uz posao

Kada je riječ o promjenama vezanim uz posao, rezultati pokazuju kako su se određene promjene dogodile zbog odluke poslodavaca, ali i zbog vlastitih odluka majki. Neke majke su odlukom poslodavca morale raditi i više nego prije, pa su neke zbog toga bile primorane i promijeniti posao (preuzeti slabije plaćeni posao) zbog povećanja obveza kod kuće.

• 28,1 % majki je izjavilo da su se u pandemiji dogodile određene promjene na poslu, a vezane su za odluke poslodavca da im se povećaju obveze
• 17,8 % majki je izjavilo kako su se u pandemiji dogodile određene promjene na poslu zbog vlastitog izbora (preuzele su više posla).

Važno je naglasiti da se efikasnost majki u obavljanju plaćenog posla nije mijenjala bez obzira na broj djece, te jesu li radile od kuće ili ne.

Financijska pozicija majki u vrijeme pandemije

Autorice su ispitale financijska znanja i financijsku otpornost obitelji i majki te jesu li se stavovi i ponašanja majki u vezi s novcem promijenili uslijed pandemije. Zanimljivo je da je 44,8% majki izjavilo da zarađuje više ili podjednako kao drugi članovi kućanstva. Unatoč tome, teret najvećeg dijela povećanog opsega neplaćenih kućanskih poslova je i dalje na majkama.

• 29,7 % majki je majki je točno odgovorilo na sva tri pitanja iz temeljnih financijskih znanja
• 46,3 % majki su financijski neovisne o ostalim članovima obitelji
• 44,8 % majki zarađuje više ili jednako kao i drugi članovi kućanstva
• 50,8 % majki kaže da se financijska situacija u obitelji pogoršala
• 44,9 % majki osjeća da je njen posao ugrožen
• 53,9 % majki misli da su poslovi ostalih članova njene obitelji ugroženi.

Promjene u financijskom ponašanju i stavovima

• 31,6 posto majki izjavilo je kako više štedi
• 48,8 posto majki je izjavilo kako više cijeni štednju
• 46,5 posto majki je izjavilo kako troši manje
• 38,7 posto majki je izjavilo kako ih kupnja čini manje sretnima.

Rezultati ankete upućuju na to da majke u vrijeme pandemije osjećaju da je njihova buduća financijska pozicija ugroženija u odnosu na obiteljsku. Je li takva percepcija posljedica preopterećenosti majke dodatnim obvezama oko obrazovanja djece, opsegom kućanskih poslova, potrebom njege starijih i oboljelih članova obitelji, ili je pak odraz nedovoljnog financijskog znanja majki, ili nametnute nepovoljne pozicije kod poslodavca (na poslu), pitanje je na koje ćemo dobiti odgovore u konačnim rezultatima istraživanja.

Istraživanje provode: Izv. prof. dr. sc. Ana Rimac Smiljanić, Izv. prof. dr. sc. Ivana Bulog i Doc. dr. sc. Sandra Pepur