Zar se trebala dogoditi korona kriza da imamo čistiju vodu i čišći zrak

Pinterest LinkedIn Tumblr +
zena na balkonu

Foto: Andrea Piacquadio, Pexels

Ovih dana čitamo o posljedicama korona virusa na okoliš – vidljivo smanjenje zagađenja zraka nad Sjevernom Italijom, Kinom, ostalim zahvaćenim područjima; čišća voda – u kanalu u Veneciji plivaju ribe, dupini, labudovi što nije uobičajena slika.

Ako postoji ijedna dobra stvar koja može proizaći iz krize s korona virusom onda je to pozitivan učinak na prirodu. Sve ovo nas navodi na promišljanje.

Možda je ovo prilika da naučimo živjeti jednostavnije, manje trebati, a više voljeti i cijeniti – sebe, druge, slobodu, majku Zemlju…

Nedavno sam gledala film „Zemlja: Novi početak“ u kojemu glumi Will Smith sa sinom Jadenom. Nakon što sa svojim svemirskim brodom dožive nesreću, ostaju zatočeni na negostoljubivom planetu, pogađate – Zemlji, kojeg je uslijed kataklizmičnih događaja ljudski rod u potpunosti napustio. Objašnjavajući sinu na koji planet su sletjeli Smith izgovara jednu ključnu rečenicu: „Na ovom planetu sve se razvijalo da ubije ljude.“

Sve čemu svjedočimo u zadnje vrijeme potvrda je da smo na dobrom putu da planet Zemlju, baš kao u ovom filmu, učinimo negostoljubivim planetom na kojemu nema života.

Tko je sve razvijao da ubije ljude? ČOVJEK.
Kako ČOVJEK može raditi sam protiv sebe?

Korona krizu svi osjetimo na svojoj koži i nije nimalo ugodan osjećaj. Možda nas priroda želi upozoriti da poduzmemo nešto.

 

Planet umire jer nestaju pluća Zemlje, urušava se ekosustav

Umire Amazonska prašuma (pluća planeta) koja proizvode 20 % ukupnog kisika, u kojoj je 10 % svjetskih poznatih biljnih i životinjskih vrsta, 20 % svjetske zalihe slatke vode.

Taj ekosustav se razvijao milijunima godina – ali tu su ljudi, pohlepni, krče, uništavaju. Odumiranje stabala smanjuje sposobnost te regije u reguliranju količine ugljičnog dioksida i proizvodnji kisika. Znanstvenici upozoravaju da će krčenje šuma tu regiju postepeno pretvoriti u pusto prostranstvo grmlja.

Nedavno požar u Australiji, izgorjeli milijuni životinja. Klimatske promjene povećavaju vjerojatnost i učestalost požara širom svijeta, produžuju se sušne sezone, a šume su sve više zapaljive.

Što mi činimo? Na profilnu fotku društvenih mreža zalijepimo PRAY FOR AMAZONIA, PRAY FOR AUSTRALIA… i idemo dalje.

 

Planet umire jer je zrak zagađen

Staklenički plinovi.
Krčenje šuma smanjuje količine kisika u cirkulaciji što dovodi do povećanja emisije ugljika u atmosferi.
Štetni plinovi iz industrije, automobila…
Ispuštanje otrovnih plinova ispod ledenjaka koji nisu namijenjeni atmosferi…

 

Planet umire jer se otapaju ledenjaci

Otapanje ledenjaka se smatra jednom od najopasnijih posljedica globalnog zagrijavanja. Neki znanstvenici smatraju da bi se ledenjaci u potpunosti mogli otopiti već 2050. godine. U budućnosti ova bi pojava mogla ugroziti živote milijuna ljudi diljem svijeta. (Wikipedia)

 

Planet umire jer je zagađena zemlja

Zbog primjene štetnih gnojiva, pesticida, fungicida, insekticida.
Zbog ispuštanja toksičnog otpada na zemljišta iz industrije i kućanstava.
Zbog krčenja šuma koje su dom većine biljaka i divljih životinja.

 

Planet umire jer su vode zagađene

Kanalizacija, smeće, kruti i tekući otpad iz kućanstava, štetne kemikalije iz industrije ispuštaju se u vode što ih čini otrovnim za vodene životinje i biljke.
Balastne vode s kruzera.
Izlijevanja nafte s brodova i tankera.
Kisela kiša uzrokovana onečišćenjem zraka šalje otrovne kemikalije u vode.
Globalno zagrijavanje dovodi do porasta temperature vode što uzrokuje nestajanje koraljnih grebena, smrt vodenih biljaka i životinja.

 

Majka zemlja plače jer smo na rubu izumiranja

Ljudi su bolesni, karcinomi su postali svakodnevica.
Zbog prirodnih katastrofa i ratova ljudi se raseljavaju, umiru.
Nestaje sve dobro s ovoga planeta.
Nestaje planet.

U ime pohlepe, novca, zarade, nadmoći, premoći…

Proizvodi se oružje, atomske bombe, kemijsko oružje, biološko oružje…
Testira se nuklearno oružje u oceanskim dubinama, uništava se oceanski biljni i životinjski svijet.
Testira se biološko oružje, možda smo svi mi upravo pokusni kunići…

Jer Čovjek se želi zaštititi od Čovjeka.
Jer se Čovjek bori sam protiv sebe.
Pravi Don Quijote scenarij.

 

Zašto su ljudi pohlepni za novcem?

Što bi se dogodilo u situaciji da je čista voda za piće na našem planetu oskudna?
Svi bi požurili sakupiti što više vode. Ljudi bi se borili jedni protiv drugih da sakupe što više vode. Ali bez obzira koliko bi sakupili, nikad se ne bi osjećali potpuno sigurnim, jer ne mogu znati koliko je vode dovoljno za cijeli život? Stoga ne bi imali mjeru u prikupljanju nego bi prikupljali i prikupljali i prikupljali…

Tamo gdje je voda dostupna svima, nećete vidjeti pohlepu za vodom (trenutno smo u fazi pohlepe za toaletnim papirom).

U sustavu koji se temelji na financijskoj nesigurnosti, ljudi postaju pohlepni za novcem – neki više, neki manje. Nekima pohlepa nema kraja. Bez obzira koliko novca imamo, nikada ne osjećamo u potpunosti da ga imamo dovoljno, to objašnjava zašto milijunašima nikad dovoljno i žele više i više.

Način na koji je strukturiran naš sustav neminovno vodi takvoj vrsti ponašanja. Sve dok se nešto ne promijeni, ostat ćemo zarobljeni u mreži pohlepe.

 

Jedno je sigurno, ako nema planeta, nema ni nas…
Ako ponestane čiste vode i čistog zraka, nema ni nas…
Napustimo sebičnost i ostavimo nešto u nasljeđe generacijama koje dolaze.

Ova kriza će proći, nadamo se brzo, naučimo svi nešto iz ovoga i počnimo cijeniti prave vrijednosti.

 

Share.

About Author

Marijana Glavaš

Marijana Glavaš je poduzetnica, vlasnica Moje Asistence i portala Suvremena žena. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na Poslovnom učilištu je završila verificirani program usavršavanja te stekla titulu Menadžera u malom poduzetništvu.

Comments are closed.