Zaha Hadid, suvremena žena, velika arhitektica koja je pomicala granice arhitekture

Životni put čuvene Zahe Hadid može poslužiti kao inspiracija svim djevojčicama, djevojkama i ženama u našem društvu te kao dodatna motivacija da nikada ne odustajete od svojih snova i onoga što želite jer je najslađa ona spoznaja da ste sami uspjeli ostvariti svoje snove.

 

Zaha Mohammad Hadid rodila se u glavnom gradu Iraka, Bagdadu 31. listopada 1950. godine. Odrastanje u obitelji iračkih intelektualaca i političkih aktivista gdje se poticalo pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, a obrazovanje cijenilo više od svega ostavilo je velikog traga na Zahino profesionalno usmjerenje i daljnji životni put. Također, činjenica da je dio života provela u prekrasnom Bagdadu gdje se, s jedne strane isprepliće stara, orijentalna arhitektura s citadelom, a s druge strane moderna zdanja na drugom kraju grada Zahu su samo dodatno približili njenom krajnjem cilju postojanja.

Odrastajući u relativno bogatoj obitelji Zaha je svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje stekla u internatima Engleske i Švicarske. Nakon toga upisuje studij matematike u Beirutu, no ubrzo, točnije 1972. godine, odlazi u London gdje je upisala jedan od najprestižnijih sveučilišta arhitekture na svijetu. Ubrzo nakon što je diplomirala, 1980. godine je utemeljila svoju kompaniju pod nazivom Zaha Hadid Architects čime je započela era jedne od najvećih svjetskih arhitektica.

 

 

Zahin profesionalni put, koji nije poznavao granice, može se podijeliti u 4 etape

Prva etapa je period od 1991. do 2005. godine gdje se ističe središnja zgrada BMW-a i žičara te skijaška skakaonica Bergisel u Innsbrucku. Tijekom svog cjelokupnog stvaralaštva Zaha je uvijek razbijala uštogljenost i formalnost modernizma.

 

 

Druga etapa je trajala od 2005. do 2010. godine u kojoj se ističu četiri zaista veličanstvene zgrade, a to su paviljon u Zaragozi, most Sheik Zayed u Abu-Dhabiu, Nacionalni muzej umjetnosti 21. stoljeća (MAXXI) u Rimu te spektakularna operna kuća Guangzhou u Kini. Zaha je svim svojim radovima pomicala granice arhitekture otvarajući prostor tako stvarajući fluidnost.

Treća iako najkraća etapa od 2011. do 2013. godine iznjedrila je jedne od najpoznatijih Zahinih djela kao što su muzej Riverside u Glasgowu, Galaxy SOHO u Pekingu te kompleks bazena London Aquatics Centre sagrađenih za potrebe Olimpijskih igara koje su se 2012. godine održale u Londonu.

 

 

Posljednja, četvrta etapa trajala je od 2013. godine pa sve do Zahine smrti 2016. godine. Uz sva impozantna zdanja iz te faze izdvaja se  kompleks Heydar Aliyev u Bakuu zbog svoje zanimljive zaobljenosti i inovativnosti u gradnji gdje su se izbjegavali oštri kutovi.

Zaha Hadid svoj je pečat genijalnosti željela ostaviti i u Hrvatskoj, no nažalost za to nije dobila priliku. Naime, konstruirala je projekt novog terminala zagrebačke zračne luke, no njena ideja nije prošla na natječaju. Također, Zaha je sa suradnicima osmislila arhitektonska rješenja luksuznih vila na Srđu iznad Dubrovnika pod nazivom Rock i Shell.

 

 

 

Velika arhitektica koja je pomicala granice arhitekture

Za Queen of curve, kako su je prozvali kolege, čuveni Rem Koolhaas je rekao: „Zaha je planeta u vlastitoj orbiti, koju je nemoguće imitirati“, dok je Frank Gehry jednom prilikom izjavio kako je ona nevjerojatna snaga prirode. No, možda ju je najbolje opisao njen dugogodišnji prijatelj Aaron Betsky, inače posljednji direktor Venecijanskog bijenala, koji je istaknuo: „Ljudi se pitaju zašto itko želi raditi s njom jer može biti jako teška, no istodobno pruža i lojalnost i podršku, i pokazuje strast za ono što radi.”

Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja od kojih se ističu Pritzkerova nagrada za arhitekturu iz 2004. godine koju je osvojila kao prva žena u tom području te nagrada Stirling kao najprestižnija i najznačajnija nagrada iz područja arhitekture koju je osvojila dvije godine zaredom, 2010. i 2011. godine.

Zaha Hadih preminula je 31. ožujka 2016. godine u 65. godini života od posljedica srčanog udara dok se liječila od bronhitisa. Iako je otišla prerano te joj je cilj bio ponovno izgraditi ratom porušenu Siriju, značajan utjecaj Zahe Hadid još je uvijek, a i bit će do daljnjeg prisutan u arhitektonskom svijetu, dok će se „Marie Curie“ svijeta arhitekture pamtiti zauvijek. 

 

Izvor: www.zaha-hadid.com, www.jutarnji.hr
Naslovna fotografija: ZahaHadid Architects, YouTube video screenshoot

Pripremila: Alberta Požgaj