U zadnje vrijeme se u društvu u kojem se krećem nekako nametne tema odgovornosti. Tko je za što odgovoran. I čini mi se da tu ima dosta različitih stavova i razmišljanja.
Odmah na početku, odgovornost za mene nema stupnjeve. Ne ovisi o tome što drugi ljudi rade, govore ili misle. Ne ovisi o tome je li osoba stara, mlada, muško, žensko, u braku, izvan braka, ima djece, nema djece, živi s nekim, živi sama, zaposlena je, nezaposlena. I tako dalje. Slobodno nastavite niz.
Osoba je ili odgovorna ili nije. Ne možemo biti malo odgovorni, a malo ne. Ili odgovorni na poslu, a doma ne.
Odgovornost bi bila oni principi kojih se držimo čak i kada to za nas nije povoljno.
Na primjer, odgovornost prema tuđoj imovini pa kada u dućanu razbijemo slučajno bocu ili naše dijete poruši policu sa stvarima, iz istih stopa odemo do voditelja dućana i zatražimo račun za nastalu štetu. I isti platimo.
Ili, dobili smo račun na kojem nam je obračunato manje robe ili usluge od onoga što smo zaista konzumirali ili ponijeli sa sobom iz dućana. Pa, iz istih stopa odemo do blagajne i zatražimo da obračunaju i ono što nisu. I tu razliku odmah platimo.
Ili, platite mjesečnu članarinu u nekom fitness centru. Kada ste već donijeli odluku, nastavite dolaziti cijeli mjesec u ritmu od recimo 3 puta po 2 sata tjedno. Odgovorni ste i za svoje vrijeme i za svoj novac. I za odluku koju ste donijeli. Odnosno za datu riječ sebi. Za to nije odgovoran ni vaš trener, ni vlasnik fitness centra.
Ili, ponuđen vam je paket usluga s povlaštenom cijenom (cijena s popustom) koji je potrebno iskoristiti unutar nekog razdoblja. Odgovornost je kada uvažite pravila korištenja popusta. Ako vam odgovara, prihvatite. Ako vam ne odgovara, zahvalite i odbijete. Nije potrebno uvjeravati davatelja paketa da njegova usluga nije dobra.
Isto tako, onaj tko nudi paket usluga, ako ste ga kupili, nije odgovoran za to što vi niste došli unutar tog razdoblja. Odgovorni ste vi. S druge strane, ako kupite taj paket i potrošite ga unutar rečenog razdoblja, onda ste odgovorni prema svojemu novcu i prema svojemu vremenu.
Kada neka osoba odluči dati otkaz (jer ne želi da je netko zlostavlja, na primjer) ili želi odseliti u drugi grad zbog posla, ili nam kaže da je ostala bez posla, nije neuobičajeno da čujemo izjavu “Lako je tebi, ti nemaš djece”. Ili “lako je tebi, ti nemaš stan (Ili kredit.)”. Ili “lako je tebi, tvoja žena, ili tvoj muž ima posao”,
Ček, ček….. kakve to veze ima!? Ljudi koji nemaju djece nisu odgovorni? Ili koji nemaju stan? Ili kredite? Ili koji ne žive sami. To nije istina! To zaista nema nikakve veze s odgovornošću za svoj život ili postupke i riječi.
Na kraju, odgovorni smo osim za poštivanje dogovora koji smo s nekim napravili (usmeno obećanje, ugovor, dogovor o bilo čemu) i za svoje postupke, ali i za uvažavanje svih kodeksa časti, ponašanja, zakona.
Budite pažljivi kada nešto potpisujete ili obećavate. Isto tako, naoružajte se suojećanjem i slušajte, gledajte i osjećajte što se oko vas događa.
Ja sam ovdje iznosila svoje stavove o odgovornosti i zadržala se na razini osobne odgovornosti iz moje perspektive.
Međutim, ako pogledate Hrvatski jezični portal (Znanje), pronaći ćete da je to savjesno obavljanje dužnosti, odnosno preuzimanje obveze i dužnosti u obavljanju posla (dužnost liječnika, odgovornost ministra). Prema istom portalu, preuzeti odgovornost znači prihvatiti dužnost i biti svjestan da se u slučaju neuspjeha posla ili zadatka snose posljedice.
Jeste li svjesni što ste preuzeli i kakve posljedice vas očekuju? Ako jeste, super. Ako niste, probajte sljedeći put kada preuzmete neku obavezu ili dužnost razmisliti kakve vas posljedice očekuju. To vam može biti izvrstan putokaz!
Foto: Pixabay
Autorica: Darinka Bertović
Certificirana aromaterapeutkinja i holistička terapeutkinja
