Većina gospodarski i ekonomski moćnih država želi sagraditi najvišu i najveću građevinu na svijetu, koja će nas svojom veličinom i pojavom ostavljati bez daha. Jedna od potreba čovječanstva je da gradi, kako u širinu, tako i u visinu. Upravo je to bio izazov i kroz povijest.
Donosimo vam nekoliko najviših i najvećih građevina na svijetu koje su toliko impresivne da će vas ostaviti bez daha, a možda ih odlučite i posjetiti.
Najviša građevina na svijetu: Burj Khalifa
Titula najviše građevine na svijetu s 828 metara pripala je neboderu Burj Khalifa, smještenom u Dubaiju. Burj Khalifa je građevina koja ima i najviše katova u upotrebi, čak 163 od ukupno 189. Posjeduje i restoran koji se nalazi na 122. katu, na 442 metara visine čime i restoran drži rekord kao najviši restoran. Na nižim katovima nalazi se hotel, a iznad hotela smješteni su uredi i stanovi.
Foto: Marko
Najveća statua u svijetu na otvorenom: Tian Tan Buddha
Pokazuje sjedećeg Buddhu i simbolizira skladan odnos čovjeka i prirode, ljudi i vjere. Nalazi se na otoku Lantau (Hong Kong). Ukupna visina statue iznosi 34 metra, a težina joj iznosi 250 tona i izrađena je od 202 komada bronce. Da bi stigli do platforme koja se nalazi ispod prijestolja potrebno je najprije prijeći 268 stepenica. Ispod kipa nalaze se i tri kata: dvorane svemira, dobronamjernih zasluga i sjećanja.
Foto: Pixabay
Najviši crkveni toranj: Katedrala u Ulmu
Ulmer Münster je luteranska crkva sagrađena u gotičkom stilu, smještena na jugu Njemačke. Njezina gradnja započela je davne 1377. godine, a ona je i dalje sa svojih 161,5 metar najviši crkveni toranj na svijetu. Na njezin vrh posjetitelji se mogu uspeti spiralnim stubištem od 768 stepenica na visinu od 157 m od dna crkve. Sve do 1911. godine ova je crkva bila i najviša građevina na svijetu.
Foto: Hans Braxmeier
Najveća građevina od cigle: Marienburg
Dvorac je primjer srednjovjekovne tvrđave, a gradio se preko 230 godina. Po završetku izgradnje, 1406. godine, bio je najveći gotički dvorac u Europi, te najveći dvorac od cigli na svijetu što je ostao i dan danas. Smješten u Poljskoj površine 17, 5 hektara, sagrađen je od 10 milijuna cigli. Podijeljen je na tri dijela: gornji dvor, donji dvor i Preddvor. Sva tri dijela međusobno su odvojena visokim zidinama i mostovima. Upisan je u UNESCO-v popis Svjetske baštine 1997. godine.
Foto: Silvia
Najveća administrativna zgrada na svijetu: Palatul Parlamentului
Administrativna zgrada u Bukureštu u kojoj je smješten parlament Rumunjske. Predstavlja jednu od najvećih građevina na svijetu po površini. Nicolae Ceauşescu za vrijeme vlasi u Rumunjskoj, došao je na ideju da objedini cijelu administraciju države u jednoj zgradi ali plan mu nije uspio. Međutim iza sebe je zato ostavio najveću administrativnu zgradu na svijetu. Zgrada je dovršena 1997. godine, a na njoj je radilo 700 arhitekata. Ovo je ujedno i najteža zgrada na svijetu, kao i najskuplja ikada napravljena administrativna zgrada.
Foto: Arvid Olson
Najveća vjerska građevina na svijetu: Angkor Wat
Angkor Wat je najvažniji i najveći hramski kompleks kambodžanske regije Angkor u kojoj je otkriveno više od 1000 hramova. Najvećim dijelom je sagrađen u vremenu od 1113. do 1150. godine. Zidovi hrama ukrašeni su figurama plesačica – zvanim Apsarama – a svaka od tih plesačica ima svoja vlastita obilježja. Angkor Wat je danas najznačajniji nacionalni simbol i reprezentira kmersku kulturu i kambodžanski narod.
Foto: Sharon Ang
Najveći svjetski drevni dvorac: Prague Castle
Praški dvorac je jedan od najvećih dvoraca na svijetu, a prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najveći antički dvorac s oko 570 m dužine i oko 130 m širine. Dvorac sadrži arhitektonski stil prošlog tisućljeća. Unutar Praškoga grada su gotička katedrala Sv. Vida koja je jedna od najljepših u Europi, bazilika Sv. Jurja, samostan i nekoliko palača, vrtovi i obrambene kule. U Praškom dvorcu su češki kraljevi, Sveti rimski carevi i predsjednici Čehoslovačke i Češke Republike imali svoje urede i u njemu su pohranjeni Češki krunski dragulji.
Danas se u dvorcu nalazi nekoliko muzeja i veći dio dvorca otvoren je za turiste.
Foto: Julius Silver
Pripremila: Iva Šurdonja
