Na spomen jeseni mnogi se sjete pečenih kestena, posljednjih, toplijih zraka sunca, čestih kišnih perioda, listova u svim nijansama žute i smeđe boje i dugih šetnji prirodom.

No, jesen sa sobom donosi kraljicu tog godišnjeg doba, svemoguću bundevu.

Bundeva, tikva ili buča biljna je porodica koja obuhvaća oko 1000 vrsta. Smatra se kako izvorno potječe iz Afrike i Amerike, a njena konzumacija se ubrzo proširila čitavim svijetom.

Bundeva je prvotno služila kao stočna hrana, no nakon otkrića njenih brojnih dobrobiti ušla je i u čovjekovu prehranu.

Dobrobiti bundeve

Bundeva spada u skupinu jakih antioksidansa koji pridonose jačanju imuniteta. Sadrži 90 % vode, lako je probavljiva namirnica, a zbog niskog udjela kalorija pomaže u održavanju težine te se smatra dijetalnom namirnicom. Primjer: 1 zdjelica kuhane bundeve sadrži 49 kalorija te, između ostalog, 2 grama proteina, 12 grama ugljikohidrata i 0,2 grama masti.

Nadalje, bogata je beta-karotenom odnosno vitaminom A, vitaminima C, E, K, željezom, kalijem.

Bundeva organizam čisti izvana i iznutra. Njeguje kožu te je idealno rješenje za onu kožu sklonu aknama i miteserima. Zbog mnoštvo prehrambenih vlakana koje sadrži potiče probavu, točnije, pomaže kod zatvora i upale crijeva.

Mogućnosti upotrebe

Bundeva se može koristiti i konzumirati na razne načine. Od ove svestrane namirnice može se napraviti maska za lice, ukusne i guste juhe, hranjivo bučino ulje. Koristi se i u raznima kolačima kao glavna namirnica poput bučnice ili kao namirnica koja se odlično nadopunjuje s drugom poput tarta od bundeve i đumbira s dodatkom naranče.

Također, poznato je da su i sjemenke bundeve jestive. Bogate su mineralima i vitaminima te pridonose poboljšanju koncentracije i raspoloženja. Napomena: Unos bučinih sjemenki ipak treba biti uravnotežen jer u 100 grama sadrže 450 kalorija.

Na koji god način iskoristili ovu kraljicu jeseni zasigurno nećete pogriješiti.

Pripremila: Alberta Požgaj